Kaposvár

Kaposvár (njemački: Ruppertsburg) je grad u jugozapadnom dijelu Mađarske, južno od jezera Balaton. Jedan je od većih gradova Prekodunavlja, glavni grad okruga Somogy, kao i sjedište Kaposvárskog okruga i Rimokatoličke biskupije Kaposvára.

Etimologija

Ime Kaposvár izvedeno je iz mađarskih riječi "kapu" i "vár", što znači kapija i dvorac. Historičari sugerišu da ga historijski krajolik, sastavljen od monumentalnih trgova, ruševina i obnovljenih verzija stoljetnih dvoraca, čini primarnim središtem mađarske umjetnosti i poezije. Varijante imena grada uključuju turski: Kapoşvar i slovenski: Rupertgrad.

Grb

Grb Kaposvára prikazuje dvorac sa lučnom kapijom, nadvišen sa tri zida s puškarnicama i pozicioniran na zelenom brežuljku. Sam grb je postavljen preko žute pozadine kako bi formirao službenu zastavu Kaposvára.

Geografija

Kaposvár je omeđen blagim brežuljcima spoljašnjeg Somogy područja oko Kapos rijek i planine Zselic. Kaposvár leži 186 km jugozapadno od Budimpešte. Grad se nalazi otprilike 50 km od jezera Balaton (na putu 67), 62 km od Pečuha (na putu 66), 40 km od Sigeta (na putu 67), 92 km od Szekszárda (na cesti 65) i 72 km od Velike Kaniže (na putu 61).

Historijski gledano, trgovina je stizala rijekom, koja je postala raskrsnica i glavni pristupni put u regiju. Mehanizmi odbrane od poplava uspostavljeni su kao rezultat brojnih opasnosti koje predstavljaju riječne doline brdskih regija poput rijeke Kapos. Danas je Kaposvár čvorište u razvoju željeznica i javnih puteva; prevoz do i iz obližnjih gradova je jednostavan, brz i lako dostupan. Evropska željeznička pruga iz Budimpešte prema Mediteranu, vodi kroz Kaposvár i druge mađarske gradove.

Historija

Predmađarsko osvajanje

Prema legendi, grad je osnovan na sedam brežuljaka, a područje je bilo naseljeno oko 5000. godine prije nove ere. Od oko 400. godine p. n. e, keltska plemena su naseljavala većinu područja, a od oko 9. do 107. godine grad je dospio u posjed rimske Panonije.  Nakon toga, razne grupe su nastanjivale ovo područje, a prvenstveno njemačka i ilirska plemena. Do 900. godine, na ovom području su se nalazila i slavenska i njemačka sela. Nakon mađarskog osvajanja, pleme Koppány se nastanilo u Somogyju. 

Srednji vijek

Opatija Zselicszentjakab

Naziv naselja javlja se prvi put 1009. godine kao "Kapos", u memorandumu Svetog Stefana o udruživanju, kojim su utvrđene granice Rimokatoličke biskupije u Pečuhu . 1061. Ottó, lord poručnik Somogyja, osnovao je benediktinski samostan, pri čijem su osveštavanju učestvovali kralj Salamon i princ Géza. Nakon mongolske invazije na Mađarsku, kralj Béla IV stvorio je jaču mrežu dvoraca. Prvi Kaposvárski dvorac izgrađen je za vrijeme njegove vladavine 1200-ih. Uprkos tome, oko dvorca nisu nastali samostan i značajnije naselje, a jedan od razloga je taj što je naselje bilo udaljeno od trgovinskih puteva. S druge strane borba različitih klanova nije pogodovala loklanom razvoju. Pravougaoni dvorac rekonstruiran je kao kameni dvorac u 15. vijeku.

Period lokalnih borbi okončan je vojnom intervencijom osmanske vojske. U decenijama nakon Mohačke bitke, područje su zauzele Sulejmanove trupe. Osmanlije su izvršile invaziju na dvorac Kapos u septembru 1555, nakon petodnevne opsade. Uslijedila je otomanska okupacija duga 131 godinu. Za to vrijeme, Kaposvár je, iako je bio mali administrativni centar, funkcionirao kao vojni kamp. Konačno, habsburške trupe osvojile su dvorac Kapos, grad i okolicu od osmanske vladavine 1686. godine.

Habsburška vladavina

Gradska vijećnica u Kaposváru

Nakon Habsburškog osvajanja grada sagrađena je crkva i osnovan je prvi ceh. Početak 18. vijeka donio je patnju i udarce naselju umjesto razvoja. Habsburgovci su 1702. sravnili s zemljom dvorac Kapos. Sve preostale ruševine dodatno su se uništavale tokom Rakocijevog rata za nezavisnost.

Nekoliko decenija kasnije izgrađen je novi gradić. Preseljenje grada nakon uništenja bilo je povezano s imenom porodice Esterházy i utvrđivanjem njene ekonomske i administrativne vladavine. Grad je dobio pravo održavanja pijaca 1703. godine, a 1715. godine izgrađena je prva škola. 1730. godine već su postojale 132 kuće, a nova crkva bila je dovršena 1748. godine. Godine 1749. Kaposvár je imenovan za sjedište okruga. Sve više zanatlija i trgovaca useljava se u grad, a broj građana tokom šest decenija udvostručio se do 1780. Tokom 1800-ih, grad se značajno razvio, zbog važnosti željezničke pruge između Budima i Zagreba, Kaposvár je postao važan industrijski grad.

Još važnije, počevši od 19. vijeka u Kaposváru su osnovane značajne medicinske i kulturne institucije. Izgrađena je "gimnazija kis" (prethodnica sadašnje srednje gimnazije Táncsics Mihály), apoteka Arany Oroszlán (zlatni lav) i opća bolnica, a ime Dániel Berzsenyi može se pronaći među čitateljima Okružne biblioteke, osnovane 1816. Mali okružni grad počeo je postajati građanski grad. Centar grada razvio se sa županijskom vijećnicom, zgradom gradske vijećnice, crkvom, hotelom Korona i kućom Dorottya. Osnovani su nacionalni kazino u Kaposváru i kompanija za uzgajanje konja, a posjetitelji Kaposvára mogli su hodati asfaltiranim cestama.

Revolucija i Rat za nezavisnost (1848–49)

Mađarska revolucija 1848. nije izbjegla glavni grad županije Somogy. Građani su glasali za revoluciju. Iako su carske grupe zauzele grad na kratko, nisu mogle slomiti pobunjenike Kaposvára. Lokalno stanovništvo je žrtvovalo crkveno zvono za izradu topova. Gáspár Noszlopy sa svojom teritorijalnom vojskom, oslobodio je okrug Somogy na tri mjeseca. Međutim, rat za nezavisnost je propao i Kaposvár je ponovo bio pod stranom okupacijom.

Austro-Ugarska Monarhija

Samostan

Kuća Dorottya (hotel Csokonai)

Katedrala u Kaposváru

Hotel Dorottya

Otvorena je pošta i osnovana je prva fabrika sapuna u zemlji. Zahvaljujući austrijskom proizvođaču piva Jánosu Donneru, nova gradska četvrt - sadašnja Donner - počela je rasti na južnoj strani rijeke Kapoš. Javni život je procvjetao nakon što je kazino uveo hor, a zatim su počele izlaziti i prve sedmične novine 1866. godine, Somogy krenule s izdavanjem uz urednika, novinara Istvána Roboza. Jedno od najprosperitetnijih vremena u Kaposváru bilo je nakon pomirenja. Zahvaljujući uglavnom željezničkoj zgradi: do tada su željeznice postojale samo u krilu županije, prvi motor stigao je u Kaposvár 1872. Otvorio je nove mogućnosti zanatlijama i trgovcima, kao i razvoju privrednog života grada. Godine 1890. razvoj infrastrukture dao je novi zamah razvoju grada. Izgrađene su kratke željezničke pruge i učinile grad željezničkim čvorištem. Željeznička mreža postala je šira, pokušavalo se uvesti električnu energiju, stvorena je telegrafska kancelarija i uspostavljena je telefonska veza s Pečuhom. Početkom 1900-ih, u gradu je već bilo jedanaest velikih industrijskih kompanija, među njima i fabrika šećera, osnovana u jesen 1894. godine, koja je tada bila jedna od najznačajnijih u zemlji, i pogon za preradu žitarica MIR Malom. Do tada se poljoprivredni karakter grada smanjio. No, postojao je još jedan, novi projekat: s rastom broja stanovnika grad je postajao sve veći. Prvi važan planirani razvoj grada vezan je za Istvána Németha, gradonačelnika grada između 1895. i 1911. godine. Za građane je njihovo okruženje postajalo sve važnije, a zahvaljujući Kaposvári Szépítő Egyesület (Udruga za uljepšavanje Kaposvára), grad je tada postao pravi "procvali grad".

Predstavnici kulture morali su ići u korak s ekonomskim razvojem. Do tada je grad imao srednjoškolsku maturu u gimnaziji, postojao je samostan, bogoslovija, a pored drugih ustanova i obdanište. Prve dnevne novine u okrugui, Somogyi Hírlap, izašle su iz štamparije u aprilu 1904. godine. U septembru 1911. otvoreno je kameno pozorište Kaposvár, tada najveće i najmodernije pozorište u zemlji, gdje su igrali najpopularniji glumci i glumice. Rođen je novi kulturni trend, film: u prvoj deceniji 20. vijeka postojala su već tri kina. Osnovana su sve novija i novija kulturno-umjetnička udruženja. Ovdje su se nastanili brojni poznati umjetnici, poput Józsefa Rippl-Rónaija, Endrea Adyja, Istvána Feketea i Auréla Bernátha.

Glavne turističke znamenitosti

• Gradska vijećnica
• Kaposvárska katedrala
• Županijska dvorana Somogy
• Muzej Rippl -Rónai - jedan od najvećih muzeja Mađarske
• Vila Rippl-Rónai - kuća slikara Józsefa Rippl-Rónaija
• Pozorište Csiky Gergely - jedno od najvećih pozorišta u Mađarskoj
• Dorottya kuća
• Galerija Vaszary - bivša galerija Somogy
• Palata kulture Kaposvár (Szivárvány Kultúrpalota) - dom Kaposfesta svakog augusta
• Centar za kulturu Árpád Együd
• Arhiva okruga Somogy
• Sportski muzej okruga Somogy
• Kapela sv. Donata (barok, početak 18. vijeka)
• Ruševine opatije Zselicszentjakab ( romanička i gotička )
• Apoteka Arany Oroszlán (zlatni lav)
• Nekadašnji samostan - sada Rimokatolička gimnazija, Osnovna škola i Osnovna umjetnička škola i sjedište Rimokatoličke biskupije Kaposvár
• Stadion Kaposvár Rákóczi
• Univerzitet u Kaposváru
• Jezero Deseda
• Virágfürdő (Cvjetno lječilište i vodeni park)

Gradovi pobratimi - sestrinski gradovi

Kaposvár je pobratimljen sa:

• Bath, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo
• Cần Thơ, Vijetnam
• Darkhan, Mongolija
• Glinde, Njemačka
• Koprivnica, Hrvatska
• Miercurea Ciuc, Rumunija
• Rauma, Finska
• Saint-Sébastien-sur-Loire, Francuska
• Schio, Italija
• Tver, Rusija
• Üsküdar, Turska

Galerija

• 
  Centar grada
• 
  Pozorište Csiky Gergely
• 
  Palata finansija u Kaposváru
• 
  Županijska dvorana Somogy i muzej Rippl-Rónai
• 
  Skulptura u centru grada
• 
  Stub kuge
• 
  Spomenik Mađarske revolucije 1956
• 
  Osnovna škola Dániel Berzsenyi
• 
  Temesvár ulica
• 
  Kuća Józsefa Rippl-Rónaija
• 
  Univerzitet u Kaposváru