Kašupski jezik

zapadnoslavenski jezik

Kašupski jezik (ISO 639-3: csb; izvorno: kaszëbsczi jãzëkKaszëbëpòmòrsczi jãzëkkaszëbskò-słowińskô mòwapoljskiJęzyk kaszubskinjemačkiKaschubische Sprache, kaszubski; kashubian, cashubian, cassubian) je zapadnoslavenski jezik pod prijetnjom nestanka[1], kojim govori oko 3.000 ljudi od 100.000 ili više (1993 T. Salminen) etničkih Kašuba južno i zapadno od Gdanjska na lijevoj obali donjeg toka Wisłe. Postoje kašupski vlastiti dijalekt i slovinački (slovinski) dijalekt, kojim govore Slovinjci.

Teritorija gdje se govori Kašupski jezik

Govornici nemaju status nacionalne, već jezičke grupe. Riječ kašub potječe od kassub, što je tradicionalni ogrtač članova ove zajednice. To je jedini živi pomeranijski jezik, dok su ostali: polapskislovinski ili staropomeranijski, jezici slavenskih plemena oko rijeke Odre, već nestali. Kašupski i slovinski dijalekti veoma su slični.

Kašupski je najbliskiji poljskom jeziku, s kojim dijeli veći dio leksika, gramatike i načina tvorbe riječi. Najvažnije razlike u odnosu na poljski jezik su ostaci staropruskog jezika, pozajmljenice iz njemačkog (oko 5 %), i pravila naglašavanja. Karakteristika kašupskog je inverzija susjednih fonema u odnosu na slavenske jezike: recimo kašupski gard (grad, tvrđava) je u poljskom gród.

Primjer kašupskog jezika uredi

Oče naš na kašupskom:

Òjcze nasz, jaczi jes w niebie, niech sã swiãcy Twòje miono, niech przińdze Twòje królestwò, niech mdze Twòja wòlô jakno w niebie tak téż na zemi. Chleba najégò pòwszednégò dôj nóm dzysô i òdpùscë nóm naje winë, jak i më òdpùszcziwómë naszim winowajcóm. A nie dopùscë na nas pòkùszeniô, ale nas zbawi òde złégò. Amen

Vanjski linkovi uredi