Janker

Janker je ravno krojena jakna do bokova izrađena od mljevene ovčije vune, čiji rubovi tkanine mogu biti kontrastne boje. Dugmad na sakou obično su od rožine jelena ili metala. Boja jakne je obično siva, zelena ili crvena. U Alpama se i kardigani nazivaju janker. Janker je dio tradicionalne mode u Austriji, Italiji i Sloveniji.

Janker iz Trentina

Materijal

Materijal se sastoji od 100% ovčje vune, koja u posebnom procesu uz dodatak lužine zagrijavanjem i mljevenjem smanjuje svoj izvorni volumen za 40%. Rezultirajući zračni džepovi u materijalu, daju prirodnom materijalu svojstva nošenja, koja su usporediva s onima modernih mikrovlakana: kuhana vuna može apsorbirati više od polovice vlastitog volumena vlage i ima učinak regulacije temperature. Osim toga, janker je prozračan, rastezljiv, mekan i podatan.

Historija

Rosegger-Janker

Izraz janker prvi put je korišten u Austriji u 16. vijeku, ali se tada odnosio na ženski kaput do poda. Ovaj izraz se koristi za tradicionalnu jaknu od 18. vijeka. U Štajerskoj je od sredine 19. vijeka postojala modifikacija jankera koja se zvala "Schlawanka" ili "Schlawanker". Rukavi su prema dolje rezani šire, prema modnim utjecajima odjeće urbanih ljetnih posjetitelja.

Nedavno se jankerova tradicija proširila na druge stilove jakni. Postoje ležerne jakne za slobodno vrijeme (npr. sa štitnicima za rukave) ili visokokvalitetne jakne za poslovni svijet. U zavisnosti od regiona u kojem se janker proizvodi, postoje varijacije u kroju, boji i dodatnim ukrasima. U Austriji je najpoznatiji janker iz Schladminga u Štajerskoj (njemački: Schladminger Janker), koji je tradiciobalno odijelo lovaca, planinara, a s nekim modernim modifikacijama, se nosi i na prijemima i balovima.

Druga poznatija varijanta jankera je Rosegger-Janker, nazvan po austrijskom književniku Peteru Roseggeru, koji je obično kraći od klasičnog jankera i razlikuje se po crno-zelenoj boji, Ovaj janker je prvobitno bio dio seoske radne odjeće, pa je dizajn ciljano ostao jednostavan i kopča se s tri dugmeta od jelenjeg roga, a ponekad kao ukras ima dva ista ili veća dugmeta na reveru. Smisljeno je dizajniran jednostavnije i s manje ukrasnih detalja u odnosu na tradicionalno štajersko odijelo

Ponegdje se može naći i u kombinaciji boja crveno-crno ili zeleno-smeđe. U drugim austrijskim pokrajinama, postoje različite varijacije i ukrasi, kao i s većim brojem dugmadi.

Literatura

• Mautner, Konrad; von Geramb, viktor (1932). Steirisches Trachtenbuch (jezik: njemački). Graz: Leuschner & Lubensky. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)