Haris Prolić rođen u Sarajevu, je bosanskohercegovački scenarista i režiser.

Kao urednik Sineasta nakon završenog filozofskog fakulteta i magisterija iz filozofije (Elementi judaizma u djelu Isaka Samokovlije: kulturološka i estetska analiza) počinje učestovavati na konkursima SIZa kinematografije BiH. Višestruko nagrađivan na istim (Žena koja je postala slikom, Čežnja za Buenos Airesom, Dokoličari, Marama, Jabuka, Rolling time...) nezadovoljan realizacijom većine svojih scenarija po nagovoru svoga učitelja Hajrudina Šibe Krvavca (kojem posvećuje svoj višestruko nagrađivani film Smrt u Sarajevu)[1] počinje režirati svoje scenarije Oj Međejo jezerom se zvala, Sve je stalo samo djeca rastu, Sarajevski pas, Pjesma ostaje ista, Srebrenički kenotaf.[2][3][4] Za svoj filmski angažman (priznanja na domaćim i međunarodnim festivalima, urednik u Sineastu, autor knjige "Plakat BiH filma") dobija status filmskog umjetnika kao najmlađi u bivšoj Jugoslaviji. Trenutno živi u Švicarskoj, a radi na relaciji Ženeva-Sarajevo.

Reference

uredi
  1. ^ "Udruženje filmskih radnika u Bosni i Hercegovini / Udruženje filmskih radnika u Federaciji Bosne i Hercegovine". bhfilm.ba. Arhivirano s originala, 8. 1. 2024. Pristupljeno 2024-01-08.
  2. ^ "Udruženje filmskih radnika u Bosni i Hercegovini / Udruženje filmskih radnika u Federaciji Bosne i Hercegovine". bhfilm.ba. Arhivirano s originala, 8. 1. 2024. Pristupljeno 2024-01-08.
  3. ^ "18thsff Catalogue by Sarajevo Film Festival - Issuu". issuu.com (jezik: engleski). 2017-03-16. Pristupljeno 2024-01-08.
  4. ^ "SREBRENIČKI KENOTAF" (PDF). journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjski linkovi

uredi


  Nedovršeni članak Haris Prolić koji govori o bosanskohercegovačkim biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.