Grudna dlakavost

Grudna dlakavost uključuje dlake koje raste na prsima mužjaka u regiji između vrata i trbuha. Dlaka na prsima razvija se tokom i nakon puberteta, zajedno s drugim vrstama androgene dlakavosti.

Najčešći obrazac grudne dlakavosti
Muškarac s obilno dlakavim grudima

Razvoj i rast

uredi

Iako je vunasta dlakavost već prisutna u tom području u djetinjstvu, dlaka na prsima je terminalna dlaka koja se razvija kao efekt porasta nivoa androgena (prvenstveno testosterona i njegovih derivata) početkom puberteta. Za razliku od dlake na glavi, ona je stoga sekundarna spolna oznaka. Muškarci imaju tendenciju da budu prekriveni s daleko više terminalnih dlaka, posebno na prsima, trbuhu i licu.

Razvoj dlaka na prsima počinje normalno tokom kasnog puberteta, obično između 12. i 18. godine. Može započeti i kasnije, između 20. i 30., tako da mnogi muškarci u dvadesetim godinama još nisu postigli puni razvoj dlaka na prsima . Rast se nastavlja i kasnije.

Obrasci i karakteristike

uredi

Pojedinačna pojava i karakteristike dlaka na prsima ovise o genetički tipskom položaju, hormonskom statusu i starosti osobe. Geni prvenstveno određuju količinu, obrasce i debljinu dlaka na prsima. Neki muškarci su vrlo dlakavi, dok drugi uopće nemaju dlake na prsima. Svi rasponi i obrasci rasta dlake su normalni. Područja na kojima mogu rasti terminalne dlake su periareolska područja (dojke, centar i strane grudnog koša i ključna kost ključna kost.

Smjer rasta dlake može stvoriti zanimljive uzorke, slično prikazima matematičkih vektorskih polja. Tipiska muška dlakvost pokazat će čvor na gornjem dijelu grudne kosti, dlaka iznad koje rastu prema gore i druge ispod koje rastu prema dolje. Neki pojedinci imaju spirale na gornjim prsnim područjima (nekoliko centimetara od bradavice prema vratu), koje se kreću u smjeru kazaljke na satu na lijevoj dojci, a suprotno od desne.

Viđenja abnormalnosti pojedinačne pojave dlaka na prsima obično nije zbog medicinskih indikacija, već prvenstveno zbog kulturnih i socijalnih stavova. Prekomjerni rast terminalne dlake na tijelu muškaraca i žena naziva se hipertrihoza. Ovaj medicinski termin treba razlikovati od tpojave zvane hirzutizam koja pogađa samo žene. Te žene mogu razviti terminalnu dlaku na prsima slijedeći muški obrazac kao simptom endokrine bolesti.

Settyjevi obrasci

uredi
 
Četiri područja u sistemu uzoraka dlaka na prsima: infraklavikulski (gore), prsni (lijevo), sternumski (srednji) i cirkularni (desno)

Bilo je povremenih studija koje su dokumentirale uzorke dlakavosti na prsima kod muškaraca i pojavu ovih obrazaca. Studija na 1.400 bijelaca u dobi od 17 do 71 godine, koju je proveo L.R. Setty 1960-ih definira 15 uzoraka dlaka na grudima..[1][2][3][4] U ovoj studiji identificirana su četiri dijela grudnog koša na kojima se javlja terminalna dlaka:

Područje Opis Učestalost
(%)[2]
Sternumsko Središnji i donji dio tijela grudne kosti 74
Infraključnjačko Područje neposredno ispod medijalnog kraja ključne kosti 63
Grudno Područje dojke, uključujući površine neposredno oko areola (bradavica) 77
Okoareolsko Mala površina koja neposredno okružuje areolu. 16

Dlake na prsima mogu se pojaviti na svakom od ovih područja neovisno od ostalih, što čini ukupno 15 kombinacija, uz dodatak „apiloza“ (goli). Kaže se da se dlaka javlja i na grudnom i na okoareolskom području kada ima dlaka oko bradavica i na dojkama, ali ta područja nisu povezana.

 

A

 

C

 

CI

 

CS

 

CP

 

CPI

 

CPS

 

CPSI

 

CSI

 

I

 

P

 

PI

 

PS

 

PSI

 

S

 

SI

Settyijevi obrazaci (16) grudne dlakavosti
Obrazac Naziv Učestalost
(%)[2]
A Apilozni (bezdlaki) 6
C Cirkumareolski
(okoloareolski)
6
CI Cirkumareolo-podklučnjački 1,5
CP Cirkumareolsko-grudni 0,1
CPI Cirkumareolsko-grudno-podključnjački 0,1
CPS Cirkumareolsko-grudno-sternumski 0,1
CPSI Cirkumareolsko-grudno-sterno-podključnjački 0,1
CS Cirkumareolsko-grudni 5
CSI Cirkumareolsko-sterno-podključnjački 2
I Podključnjački 0,5
P Grudni 5
PI Grudno-podključnjački 1,5
PS Grudno-sternumski 13
PSI Grudno-sterno-podključnjački 57
S Sternumski 1,7
SI Sterno-podključnjački 0,1

Najćešći obrazac je grudno-sterno-podključnjački, u kojem su dojka, grudna kost i medijalni kraj klljučnjače prekriveni terminalnom (57%).

Primjeri obrazaca

uredi

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Setty, LR (1961). "The Distribution of Chest Hair in Caucasoid Males". American Journal of Physical Anthropology. 19 (3): 285–7. doi:10.1002/ajpa.1330190309. PMID 13910982.
  2. ^ a b c Setty, LR (1965). "Variations of the hair patterns of the chest of white males". Journal of the National Medical Association. 57 (3): 211–4. PMC 2610947. PMID 5859933.
  3. ^ Setty, LR (1963). "The circumareolo-pectoral series of chest hair patterns". Journal of the National Medical Association. 55 (3): 233–4. PMC 2642024. PMID 13988215.
  4. ^ Setty, LR (1962). "The sterno-infraclavicular chest hair pattern". Journal of the National Medical Association. 54 (4): 486–7. PMC 2642315. PMID 13910983.

Dopunska literatura

uredi

Vanjski linkovi

uredi

Šablon:Ljudska dlaka