Grand Bara (somalski: Baadha Wayn) je pustinja u južnom Džibutiju. Sastoji se od velikih pješčanih područja, sa rijetkom, polupustinjskom i pustinjskom travom i prorijeđene vegetacije.[1] Kroz područje pustine prolazi cesta izgrađena 1981. godine a koja povezuje glavni grad Djibouti sa jugom države.[2] Prije dolaska Francuza, izuzetno sušnu unutrašnjost naseljavali su prije svega Issa Somalci.

Pustinja Grand Bara

Geografija uredi

Grand Bara i Petit Bara ostaci su osušenih korita jezera. Ove površine formiraju ogromne sušne ravnice u centru Džibutija i označavaju granično područje između vulkanskogi sedimentnog dijela države. Glina kojom je prekriveno ovo područje slabo se isušuje usljed čega se voda sakuplja što tokom kišne sezone pogoduje rastu trava.[3]

Prostire se na površini od 103 km.2[4]

Ekologija uredi

Pustinja Grand Bara dio je etiopskog pustinjskog travnjaka i grmlja. Veliki sisari koji obitavaju u ovom području između ostalih su i antilopa Bejra (Dorcatragus megalotis), Dorkas gazela (Gazella dorcas), Somalijska gazela (Gazella soemmerringii), Saltov dik-dik (Madoqua saltiana) i gerenuk (Litocranius walleri). Vrlo malo je preostalih istočnoafričkih oriksa (Oryx beisa) nakon pojačanog lova na ovu vrstu. Berbera gerbil (Gerbillus acticola) je endem ove regije, kao što su i su Arnoldov gekon s listovima (Hemidactylus arnoldi) i Tropiocolotes tripolitanus (Tropiocolotes somalicus). Steličasta ševa (Heteromirafra archeri) je jedina endemska vrsta među pticama.

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Rod East, International Union for Conservation of Nature and Natural Resources, Antelope Specialist Group (1988). Antelopes: East and Northeast Africa. IUCN. str. 25. ISBN 2880329426. Pristupljeno 27. 5. 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ Carim, Enver (1983). Middle East Review. World of Information. str. 86. Pristupljeno 27. 5. 2020.
  3. ^ Alwan, Daoud Aboubaker; Mibrathu, Yohanis (2000). Historical Dictionary of Djibouti. Scarecrow Press. str. 19. ISBN 978-0-8108-3873-4.
  4. ^ Eur (2002). Africa South of the Sahara 2003. Psychology Press. str. 348. ISBN 978-1-85743-131-5.

Vanjski linkovi uredi