Grafički standardi
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Moguće je da članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku. |
Grafički standardi su uspostavljeni u ranim danima računara, većinom od strane IBM-a, s obzirom na to da se sposobnosti grafičkih kartica mogu specificirati na više načina (više potencijalnih rezolucija slike, broja prikazanih boja...). Cilj grafičkih standarda je da se uspostave dogovorene rezolucije slike, boje, brzine osvježavanja za određeni standard kako bi omogućili proizvođačima monitora i proizvođačima softvera da njihovi proizvodi rade zajedno. Nakon povlačenja IBM-a iz ovog segmenta računarske djelatnosti nije bilo vodeće firme koja će uspostavljati grafičke standarde. Danas to većinom obavlja VESA (Video Electronics Standards Association).
Historija
urediMDA (Monochrome Display Adapter) predstavljen je 1981. godine i najstariji je video standard za PC. Korišten je na IBM PC računarima. Bio je sposoban prikazivati samo 256 znakova u jednoj veličini u 80 kolona i 25 redova. Mogao je prikazivati samo tekst, bez boje. Nije bio sposoban za kontrole pixel-by-pixel (piksel po piksel), stoga se nije mogla prikazivati grafika. Ovaj standard je bio pogodan za DOS aplikacije kao što je obrada teksta.
CGA standard se pojavio svega nekoliko mjeseci nakon MDA standarda i radio je sa RGB monitorima i bio sposoban za kontrolu pixel-by-pixel potrebnoj za grafiku. Mogao je prikazati 16 boja, ali samo 4 odjednom na rezoluciji 320x200 piksela. Pikseli su bili prilično veliki, rezolucija loša, ali mogao je prikazivati grafiku. CGA standard je nudio i visoku rezoluciju 640x200 ali tada je mogao prikazati samo dvije boje odjednom. Uprkos svojim ograničenjima pa čak i povremenom blicanju i "snijegu" (pojavljivanje tačkica po ekranu) ovaj standard se zadržao prilično dugo.
EGA (Enhanced Graphics Adapter): nakon nekoliko godina nedostaci CGA standarda su korisnicima postali očigledni. EGA standard je predstavljen 1984. godine. Mogao je prikazati 64 boje, ali samo 16 odjednom. Imao je način rada visoke rezolucije i jednobojni način rada i bio je kompatibilan sa svim prethodnim monitorima, uključujući CGA i monochrome (jednobojne monitore). Nova karakteristika EGA kartica je bila mogućnost proširivanja memorije. EGA kartice su standardno dolazile sa samo 64KB memorije. Ekspanzijom memorije moglo se dodati još 64KB za ukupno 128KB memorije.
VGA (Video Graphics Array) je analogni video standard za PC računare prvi put predstavljen od strane IBM-a 1987. godine. Termin VGA se često odnosi na rezoluciju 640x480 bez obzira na hardver koji proizvodi sliku. Ovaj standard je sposoban prikazati 262.144 boje, 256 odjednom na ekranu. Maksimalna rezolucija je 720x480 piksela, a maksimalni refresh rate (brzina osvježavanja ekrana) je do 70Hz. VGA standard su prevazišle brojne ekstenzije na ovaj standard koje su drugi proizvođači uvodili jednim imenom nazvane Super VGA.
SVGA (Super Video Graphics Array) je termin koji se koristi za brojne standarde koji su zapravo ekstenzije na VGA standard. SVGA se također odnosi i na rezoluciju 800x600 koja je u prvoj verziji bila maksimalna rezolucija, sa 4-bita po pikselu, što znači da je svaki piksel mogao biti jedna od 16 različitih boja. Ubrzo nakon toga proširen je na 1024x768 sa 8-bitnim pikselima, a u sljedećim godinama daleko iznad toga. Iako je broj boja definiran u originalnoj specifikaciji, on je ubrzo postao nevažan jer za razliku od starih CGA i EGA standarda interfejs između grafičke kartice i SVGA monitora koristi jednostavne analogne voltaže da bi odredilo željenu nijansu boje. Dakle, što se tiče monitora, nema teoretske granice za broj različitih boja koje se mogu prikazati.