Giovanni Boccaccio

Giovanni Boccaccio (fon. Đovani Bokačo; 1313 – 21. decembar 1375) italijanski je pisac i pjesnik.[1] Jedan od najznačajnijih predstavnika humanizma i renesanse. Humanist, te tvorac renesanse novelistike. Također je prijatelj svog savremenika Petrarke. Autor je mnogih djela, među kojim je svakako najpoznatije Dekameron; zbornik od 100 novela. Boccaccio je uživao veliki ugled i bio je cijenjen kod svojih sugrađana te mu je komuna povjeravala različita putovanja u svojstvu poklisara u Ravenu, Rim, Avignon i drugdje.

Giovanni Boccaccio
Rođenje1313.
Smrt21. decembar 1375(1375-12-21) (62 godine)
Certaldo, Republika Firenca
NacionalnostItalijan
Zanimanjepisac i pjesnik

Bibliografija

uredi
  • Il filocolo (1336–1338)
  • Il filostrato (1335)
  • Teseida (1339–1341)
  • Commedia delle Ninfe fiorentine (1341–1342)
  • L'amorosa visione (1342)
  • Elegia di Madonna Fiammetta eller Fiammetta amorosa (1343–1344)
  • Decamerone (1348–1353)

Vanjski linkovi

uredi

Reference

uredi
  1. ^ "Giovanni Boccaccio | Italian poet and scholar". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 5. 7. 2018.


  Nedovršeni članak Giovanni Boccaccio koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.