Gigantski svinjski korov

Gigantski svinjski korov
Gigantski svinjski korov
Sistematika
Carstvo	Plantae
Red	Apiales
Porodica	Apiaceae
Rod	Heracleum
Vrsta	H. mantegazzianum

Gigantski svinjski korov'(Heracleum mantegazzianum, također poznat pod imenom gigantski kravlji peršun, engleski: Giant Hogweed, dan: Kæmpe Bjørneklo), je biljka iz porodice Apiaceae, porijeklom iz Kavkaza i središnje Azije. Ona može biti i do 2-5 metara (rijetko do 7 m) visoka. Osim veličine, sliči običnom svinjskom korovu (Heracleum sphondylium), Heracleum sosnowskyi ili vrtnoj anđeliki (Angelica archangelica). Fototoksična je i smatra se štetnim korovom u mnogim državama.

Odlikuje se dodatno debelom tamno crvenkasto-ljubičastom stabljikom i pjegavim stabljikama lista koje su šuplje i proizvode čvrste čekinje. Stabljika varira 3 do 8 cm u obimu, povremeno i do 10 cm. Stabljika pokazuje purpurno-crvene pigmentacije s podignutim čvorovima. Svaka ljubičasta mrlja na stabljici okružena je kosom, a tu su i velike krupne bijele dlake na bazi lista stabljike. Biljka ima duboko urezan spoj lišća koji rastu i do 1-1,7 m širine.

Gigantski svinjski korov je kratkotrajna višegodišnja biljka (u trajanju obično između 5-7 godina) s čvornatom žiličastom stabljikom koja oblikuje i daje pupoljke svake godine. Njegovo cvijeće je u svojoj završnoj godini od kasnog proljeća do sredine ljeta, s brojnim bijelim cvjetovima grupiranih u obliku glave kišobrana koja je do 80 cm (2,5 stope) u promjeru preko svojeg ravnog vrha. Biljka proizvodi 1.500 do 100.000 spljoštenih, 1 cm dugih, ovalnih suhih sjemenki koje imaju široko zaobljena bazu i široka marginalna grebena. Nakon što su sjemenke proizvele nove biljke, stare biljke umiru. Biljke u ranijim fazama rasta jenjavaju u jesen. Visoka mrtva stabla mogu označiti njihova mjesta tokom zime.

Mnoge strane biljke su uvedene u Englesku u 19. stoljeću, uglavnom za ukrasne razloge. Nekoliko njih su postale dominantno agresivne i stvaraju ozbiljne probleme u nekim područjima. Sada je široko rasprostranjena po cijelom Britanskom otoku naročito duž riječnih obala. Po formiranju guste sastojine mogu micati biljke i biljni i životinjski svijet te smanjiti njihov interes. Također se proširio u sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj Americi i središnjoj i istočnoj Kanadi. To je jednako opasna invazivna vrsta u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji, ugrožavajući lokalne vrste biljaka. Uveden je u Francuskoj u 19. stoljeću od strane botaničara a mnogo je cijenjen od strane pčelara.

Fototoksičnost

Gigantski svinjski korov je fototoksička biljka. Njegov sok može uzrokovati fitofotodermatitis (tešku upalu kože), kada je koža izložena suncu ili UV-zrakama. U početku je koža crvena i počinje svrbež. Tada se stvaraju mjehurići u obliku opekotine u roku od 48 sati. Oni formiraju crne ili purpurne ožiljke koji mogu trajati nekoliko godina. Ležanje u bolnici može biti potrebno. Prisutnost i najmanje količine biljnog soka u očima može dovesti do privremenog ili čak i trajnog sljepila.^[1] Te su reakcije uzrokovane prisutnošću linearnog derivata furocoumarina u svom lišću, korijenju, stabljikama, cvjetovima i sjemenu. Ove hemikalije mogu ući u jezgru epitelnih ćelija, formirajući veze s DNK, što uzrokuje da ćelije umru. Smeđa boja je uzrokovana proizvodnjom melanina iz furocoumarin. U Njemačkoj, gdje je biljka postala prava smetnja, bilo je oko 16.000 žrtava u 2003. godini.

Djecu treba držati podalje od gigantskog svinjskog korova. Zaštitnu odjeću, uključujući i zaštitu za oči, treba nositi prilikom rukovanjem ili iskopavanjem biljke. Ako je koža izložena, ugroženo područje treba temeljito oprati sapunom i vodom, a izloženu kožu zaštititi od sunca na nekoliko dana.

Prirodne grabljivice

Američki USDA Forest Service navodi da svinje i goveda mogu jesti gigantski svinjski korov bez prividnog zla.

Eksperimenti su pokazali da ovce vole jesti svinjski korov te se stoga koriste u borbi.

Sprječavanja

Zbog svoje fototoksičnosti i invazivne prirode, gigantski svinjski korov često se aktivno uklanja. U Velikoj Britaniji po zakonu Divljih vrsta i Zavičajnih Zakona 1981 (Wildlife and Countryside Act 1981) se čini kazneno djelo za sadnju ili uzrokovanje rasta gigantskog svinjskog korova u divljini.^[2]

To je također česta biljka na močvarnim područjima Irske, iako opseg njegove opasnosti obično nije poznat tamo.

Svinjski korov je reguliran kao federalni štetni korov od strane vlade SAD-a, te ga je stoga ilegalno uvesti u Sjedinjene Države ili premjestiti međudržavno bez dozvole iz Ministarstva poljoprivrede.^[3]

Gigantski svinjski korov se može suzbiti:
• Ubadanjem korijena / iskopavanjem
• Odsijecanjem cvijetova (biljka može ostaviti nekoliko hiljada sjemenki)
• Košenjem
• Preuređenjem zemljišta
• Ispašom
• Špricanjem
• Tekućim dušikom

Referense

^ "Toxic, invasive weed hits eastern Ontario". Arhivirano s originala, 14. 7. 2010. Pristupljeno 14. 7. 2010.
^ Wildlife & Countryside Act 1981 Section 14 and Schedule 9, Part II.
^ "Invasive and Noxious Weeds: Federal Noxious Weeds," United States Department of Agriculture Natural Resources Conservation Service [1] Arhivirano 19. 4. 2011. na Wayback Machine