Gajzerih

Gajzerik (389. - 25.1. 477.) je bio kralj Vandala i Alana između 428. godine do svoje smrti 477. godine. Historičari ga smatraju jednim od najvažnijih ili najvažnijom osobom u rušenju Zapadnog Rimskog Carstva

Gajzerih
Kralj Vandala i Alana
Vladavina	428-477
Mjesto rođenja	Balaton, današnja Mađarska
Prethodnik	Gunderik
Nasljednik	Hunerik

Mladost

Gajzerik je bio vanbračno dijete vandalskog kralja Godigisela. Smatra se da je rođen na području Balatonskog jezera oko 389. godine. Otac mu je poginuo 406. godine, a vlast u državi je preuzeo Gajzerihov brat Gunderik koji je gotovo zajedno s drugim barbarima probio rimsku granicu na rijeci Rajni 31.12. 406. godine. Tokom bratove vladavine on je njegov zamjenik, a ujedno i nasljednik pošto se kod Vandala ovog perioda nasljeđuje putem starosti unutar porodice, a ne sa oca na sina.

Kralj Vandala i Alana

Gunderik je preminuo 428. godine, a zavisno od izvora Gajzerih je odmah počeo graditi brodove za odlazak u Afriku ili ih je bio gradio još tokom bratova života. Nakon početnih uspjeha protiv Rima Vandali i Alani se u trećoj deceniji petog vijeka na Pirinejskom poluostrvu nalaze pod žestokim napadima rimske vojske i Vizigota (koji se bore za Rim) tako da Gajzerih donosi odluku o invaziji rimske Afrike.

80 000 Vandala i Alana (uključujući žene, starce i djecu) koji su 429. godine prešli Gibraltar lako pobjeđuju rimsku vojsku na području današnjeg Maroka i Alžira. Jedino je grad Hippo Regius pružio ozbiljniji otpor, ali ubrzo nakon njegovog pada poslije 14 mjeseci opsade Valentinijan III. će priznati osvajaču titulu kralja za područje koje je osvojio i sklopiti mir. To nije bilo dovoljno ambicioznom Gajzeriku koji je htio osvojiti Kartagu i čekao priliku, koja mu se pružila 439. godine kada na prepad postiže svoj cilj.

Vandalsko kraljevstvo

Pad Kartage s rimskom flotom koja se nalazila u luci je izazvao šok u Rimskom Carstvu koje počinje opću mobilizaciju za rat sa Vandalima. Flavije Aecije će na Siciliji 440. godine skupiti udruženu vojsku Rimskog Carstva za invaziju do koje neće nikada doći, pošto će Bizant povući svoju vojsku kako bi se branio od invazije Huna. Nakon ovog neuspjeha 442. godine car Valentinijan III. potpisuje mir s Vandalima kojim im priznaje potpunu nezavisnost, a ujedno će careva kćer biti zaručena za sina vandalskog kralja.

Gajzerih poštuje tako sklopljen mirovni sporazum sve do 455. godine i ubistva Valentinijana III., kada njegova udovica koja je bila prisiljena oženiti novog cara šalje zahtjev za pomoć Vandalima. 31.5. 455. Gajzerih se s vojskom iskrcava kod grada Rima i uskoro ga bez ikakvog otpora zauzima. Tokom sljedećih 14 dana Vandali pljačkaju Rim, a po događajima tokom tih dana će biti stvoren pojam vandalizam. Pored ostalog pri povratku u Kartagu Vandali sa sobom uzimaju kao taoce najbogatije građane (među njima caricu i njene kćerke) kako bi za njihovu slobodu dobili otkupninu.

Eudokija kćer Valentijana III. kao što je bilo dogovoreno ranijim mirovnim sporazumom se u Kartagi udala za Gajzerikovog sina Hunerika i rodila budućeg kralja Vandala i Alana Hilderika. Nakon tog rođenja ona je puštena da ode u posjetu Jerusalimu, odakle se nikad neće vratiti. Druga kćer Valentinijana III. Placida koja je udana za senatora Olibrija (budućeg cara) je bila puštena zajedno s svojom majkom 461. ili 462. godine nakon što je Istočno Rimsko Carstvo platilo veliku otkupninu.

Bitka kod rta Bon

Najveća prijetnja za Gajzerihovo kraljevstvo dogodila se 468. godine kada je Istočno Rimsko Carstvo skupilo 1100 brodova i 100 000 vojnika za invaziju Kartage. Nakon što se flota pojavila pred njegovim glavnim gradom Gajzerik je navodno prihvatio ultimatum i kapitularao samo je zatražio par dana da obavijesti Vandale o kapitulaciji, što je bizantski zapovjednik Bazilsk prihvatio. Pod zaštitom noći, dok su bizantski vojnici bili opušteni na svojim brodovima uvjereni u kraj rata, Gajzerik kod rta Bon napada sa 500 brodova i pobjeđuje. Pokušavajući iskoristiti pobjedu Vandali su počeli napad na Peloponez, ali su tamo bili odbijeni što dovodi do pat situacije.

Propast rimske flote 468. godine je dovela Istočno Rimsko Carstvo praktički do bankrota tako da ono nije imalo snage za novu invaziju, a s druge strane Vandali su bili preslabi za napad na svog protivnika što će dovesti do mirovnog sporazuma sklopljenog 474. godine.

Prije svoje smrti u 88. godini 25.1. 477. Gajzerik će doživjeti svrgavanje zadnjeg rimskog cara koji vlada u Italiji. Njegov unuk Hilderik će postati posljednji vladar iz Teodozijeve dinastije, ali on neće vladati Rimom kao Teodozije I. nego vandalskim kraljevstvom

Prethodnik: Gunderik

Vandalski kraljevi 428. - 477.

Nasljednik: Hunerih

Literatura

• Bunson, Matthew (1995). A Dictionary of the Roman Empire. Oxford and New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19510-233-8.
• Bury, J.B. (1923). History of the Later Roman Empire: From the Death of Theodosius I to the Death of Justinian. I. New York: Macmillan. OCLC 963903029.
• Conant, Jonathon (2012). Staying Roman: Conquest and Identity in Africa and the Mediterranean, 439–700. Cambridge; New York: Cambridge University Press. ISBN 978-0-52119-697-0.
• Duval, Noël (2003). L'Afrique vandale et byzantine. Turnhout: Brepols. ISBN 2503512755.
• Early, Joseph (2015). A History of Christianity. Nashville, TN: B & H Academic. ISBN 978-1-43368-363-3.
• Gordon, Colin D. (1966). The Age of Attila: Fifth Century Byzantium and the Barbarians. Ann Arbor, MI: University of Michigan Press. OCLC 314897401.
• Grant, Michael (1978). History of Rome. New York: Scribner. ISBN 0-684-15986-4.
• Greenhalgh, Peter; Eliopoulos, Edward (1986). Deep into Mani: Journey to the Southern Tip of Greece. London: Faber and Faber. ISBN 0-57113-524-2.
• Heather, Peter (2005). The Fall of the Roman Empire: A New History of Rome and the Barbarians. Oxford and New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19515-954-7.
• Heather, Peter (2012). Empires and Barbarians: The Fall of Rome and the Birth of Europe. Oxford and New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-989226-6.
• Jordanes (1915). The Gothic History of Jordanes. Translated by Charles C. Mierow. London: Oxford University Press. OCLC 463056290.
• Kulikowski, Michael (2019). The Tragedy of Empire: From Constantine to the Destruction of Roman Italy. Cambridge, MA: The Belknap Press of Harvard University Press. ISBN 978-0-67466-013-7.
• Lançon, Bertrand (2001). Rome in Late Antiquity: AD 312–609. New York: Routledge. ISBN 978-0-41592-975-2.
• Lee, A.D. (2013). From Rome to Byzantium, AD 363 to 565: The Transformation of Ancient Rome. Edinburgh: Edinburgh University Press. ISBN 978-0-74862-790-5.
• Lucas de Heere. "Théâtre de tous les peuples et nations de la terre avec leurs habits et ornemens divers, tant anciens que modernes, diligemment depeints au naturel par Luc Dheere peintre et sculpteur Gantois[manuscript]". lib.ugent.be. Pristupljeno 25 August 2020.
• Merrills, Andy; Miles, Richard (2010). The Vandals. Malden, MA: Wiley-Blackwell. ISBN 978-1-44431-807-4.
• Oost, Stewart (1968). Galla Placidia Augusta: A Biographical Essay. Chicago and London: University of Chicago Press. OCLC 561770132.
• Pohl, Walter (2004). "The Vandals: Fragments of a Narrative". u A.H. Merrills (ured.). Vandals, Romans and Berbers: New Perspectives on Late Antique North Africa. Burlington, VT: Ashgate Publishing. ISBN 978-0-75464-145-2.
• Schwarcz, Andreas (2004). "The Settlement of Vandals in North Africa". u A.H. Merrills (ured.). Vandals, Romans and Berbers: New Perspectives on Late Antique North Africa. Burlington, VT: Ashgate Publishing. ISBN 978-0-75464-145-2.
• Wickham, Chris (2005). Framing the Early Middle Ages: Europe and the Mediterranean, 400–800. Oxford; New York: Oxford University Press. OCLC 1025811203.
• Wijnendaele, Jeroen W. P. (2014). The Last of the Romans: Bonifatius – Warlord and Comes Africae. London and New York: Bloomsbury. ISBN 978-1-78093-847-9.

Vanjski linkovi

• http://fmg.ac/Projects/MedLands/VANDALS,%20SUEVI,%20VISIGOTHS.htm#GensericB
• http://books.google.no/books?id=yTIHPoyMOFYC