Wikipedia

GS1

neutralna, neprofitna, međunarodna organizacija koja se bavi razvojem i održavanjem sistema poslovnih standarda, uključujući barkodove

GS1 je neprofitna organizacija koja razvija i održava globalne standarde za poslovnu komunikaciju. Najpoznatiji od tih standarda je barkod, simbol otisnut na proizvodima koji se mogu elektronski skenirati. Preko 100 miliona proizvoda nosi GS1 barkodove, koji se svakodnevno skeniraju više od šest milijardi puta.

U svijetu postoji ima 115 nacionalnih GS1 organizacija i preko 2 miliona kompanija korisnika GS1 standarda. U Bosni i Hercegovini, GS1-Udruženje za automatsku identifikaciju, elektronsku razmjenu podataka i upravljanje poslovnim procesima Bosne i Hercegovine, ima sva ovlaštenja nacionalne organizacije međunarodnog GS1 sistema. GS1 Bosne i Hercegovine isključivi je nosilac licence GS1 u Bosni i Hercegovini, sa preko 1.700 firmi-članica.

GS1 standardi, usluge i rješenja dizajnirani su kako bi poboljšali efikasnost, sigurnost i vidljivost lanca snabdijevanja u fizičkim i digitalnim kanalima u širokom spektru sektora i industrija. Oni formiraju poslovni jezik koji identificira, prikuplja i razmjenjuje ključne informacije o proizvodima, lokacijama, imovini i mnogo čemu drugome.

Historija

uredi

1969. godine sektor maloprodaje u SAD-u tražio je način da ubrza proces naplate na blagajnama u trgovinama. Kako bi se pronašlo rješenje, formiran je ad hoc komitet za tzv. jedinstveni identifikacioni kod prehrambenih proizvoda.

1973. godine ova je grupa izabrala Universal Product Code (UPC - Univerzalni kod proizvoda) kao prvi standard za jedinstvenu identifikaciju proizvoda, a 1974. godine osnovano je Uniform Code Council (UCC) koje će upravljati standardom.[1] 26. juna 1974., pakovanje Wrigley's žvakaće gume postalo je prvi proizvod sa barkodom koji je skeniran u trgovini.[2]

1976. godine originalni 12-cifreni kôd proširen je na 13 cifara, što je omogućilo korištenje ovog sistema identifikacija i izvan SAD-a. 1977. godine u Briselu je osnovano European Article Numbering Association (EAN - Evropsko udruženje za numerisanje članaka) sa članovima osnivačima iz 12 zemalja.[3]

1990. godine EAN i UCC potpisali su globalni sporazum o saradnji i proširili svoje prisustvo na 45 zemalja. 1999. godine EAN i UCC su pokrenuli Auto-ID Centre, kako bi razvili <i>Electronic product code</i> (EPC - elektronski kod proizvoda), omogućavajući da se GS1 steandardi koriste i za RFID.[4]

EAN i UCC su 2004. godine pokrenuli Global Data Synchronisation Network (GDSN - Globalnu mrežu za sinhronizaciju podataka), globalnu inicijativu zasnovanu na Internetu, koja trgovinskim partnerima omogućava efikasnu razmjenu matičnih podataka o proizvodima.[3]

Do 2005. godine, organizacija je bila prisutna u preko 90 zemalja koje su počele koristiti naziv GS1 širom svijeta. Iako "GS1" nije skraćenica, odnosi se na organizaciju koja nudi objedinjeni globalni sistem standarda.[3]

U augustu, 2018. godine - ratificiran je GS1 Web URI Structure Standard koji omogućava dodavanje jedinstvenih identifikacijskih ključeva proizvodima pohranjivanjem URI-ja (adrese nalik web stranici) u obliku QR koda.[5]

Barkodovi

uredi
 
GS1 barkodovi

Barkodovi definisani GS1 standardima vrlo su zastupljeni.[6] GS1 je barkod predstavio 1974. godine [7] Oni kodiraju identifikacijski broj proizvoda koji se može elektronski skenirati, što omogućava praćenje, obradu i pohranu podataka o proizvodima širom svijeta.

Barkodovi poboljšavaju efikasnost, sigurnost, brzinu i vidljivost lanaca snabdijevanja preko fizičkih i digitalnih kanala. Oni imaju presudnu ulogu u maloprodajnoj industriji - uključujući današnja internetska tržišta -, idući korak dalje od brže naplate, time što poboljšavaju upravljanje zalihama i isporukom te pružaju mogućnost internet prodaje na globalnom nivou. Samo u Velikoj Britaniji, uvođenje barkoda u maloprodajnu industriju rezultiralo je uštedom od 10,5 milijardi funti godišnje.[8]

Neki od barkodova koje je GS1 razvio i kojima upravlja su: EAN / UPC (koristi se uglavnom na potrošačkoj robi), GS1 <i>Data Matrix</i> (koristi se uglavnom na proizvodima u zdravstvu), GS1-128, GS1 DataBar i GS1 QR Code.

Standardi

uredi

Najvažniji GS1 standard je GTIN (Globalni broj trgovačke jedinice, eng. Global Trade Item Number). On jedinstveno identificira proizvod širom svijeta i čini bazu GS1 sistema.

Osnovni GS1 standardi su:

Mnogi GS1 standardi su ujedno i ISO standardi. Na primjer: GTIN, GLN i SSCC .[9]

GS1 također djeluje kao sekretarijat za ISO’s Automatic identification and data capture techniques technical committee (ISO tehnički odbor za automatsku identifikaciju i prikupljanje podataka) ( ISO / IEC JTC 1 / SC 31 ).[10]

GS1 standardi razvijaju se i održavaju kroz GS1 Global Standards Management Process (GSMP - GS1 proces upravljanja globalnim standardima), forum zasnovan na zajednici koja okuplja predstavnike različitih industrija i kompanija. Oni zajedno pronalaze i primjenjuju rješenja zasnovana na standardima, kako bi rješavali česte izazove u lancu snabdijevanja.

Industrije

uredi

Maloprodaja

uredi

Maloprodaja je bila prva industrija s kojom je GS1 počeo sarađivati i ostala je njihov primarni fokus. Danas, GS1 posluje u četiri maloprodajna podsektora na globalnom nivou: Odjeća, Svježa hrana, CPG i Roba široke potrošnje .

Ključna područja fokusa u maloprodaji uključuju održivost, kvalitetu podataka, usklađenost sa regulatornim zahtjevima, sljedivost proizvoda od izvora do isporuke potrošačima i integraciju između proizvođača i dobavljača.

Kako se potrošači nastavljaju prebacivati sa kupovine u fizičkim trgovinama na kupovinu putem internet trgovina, oni očekuju konzistentno iskustvo kupovine, efikasnost, sigurnost i brzinu. GS1 je razvio standarde koji jedinstveno identificiraju proizvode u korist potrošača i za alate za pretraživanje, pružajući tačne i potpune informacije o proizvodima u digitalnom obliku.[11]

Velike kompanije za internet trgovinu poput eBaya, Amazona i Google Shoppinga zahtijevaju od kompanija da koriste GS1 GTIN identifikator kako bi mogle prodavati putem njihovih web stranica.[12][13][14]

Zdravstvo

uredi

Od 2005. godine GS1 djeluje u zdravstvu s primarnim ciljem poboljšanja sigurnosti pacijenata i povećanja efikasnosti lanca snabdijevanja.

Razvoj i primjena GS1 standarda u zdravstvu pomažu industriji u pogledu omogućavanja sljedivosti proizvoda od proizvođača do pacijenta, doprinose otkrivanju krivotvorenih proizvoda, pomažu u sprječavanju grešaka u pogledu ispravne dostave prepisanih lijekova, omogućavaju efikasno opozivanje i podržavaju kliničke procese. Više od 70 zemalja ima zakonske propise koji se odnose na zdravstvenu zaštitu ili zahtjeve trgovinskih partnera, gdje se GS1 standardi koriste iz gore navedenih razloga, kako za lijekove tako i za medicinske uređaje. Članovi GS1 Healthcare uključuju više od 140 vodećih zdravstvenih organizacija širom sveta.[15]

Ostale industrije

uredi

GS1 globalno djeluje u još tri druge ključne industrije: Transport i logistika, prehrambena industrija i tehnička industrija. 115 nacionalnih GS1 organizacija u preko 100 zemalja širom svijeta zajednički se fokusiraju na desetine industrijskih sektora.[16]

Članstvo

uredi

GS1 ima preko 2 miliona članica širom svijeta. Kompanije mogu postati članom pridruživanjem lokalnoj - nacionalnoj GS1 organizaciji.

Upravljanje i struktura

uredi

GS1 upravljanje ima tri nivoa:

  • Prvi nivo - GS1 Generalna skupština, sastavljena od predstavnika svih nacionalnih organizacija.
  • Drugi nivo - GS1 Upravni odbor odgovoran za globalno strateško upravljanje (sastavljen od ključnih lidera iz multinacionalnih kompanija i nacionalnih GS1 organizacija). Članovi GS1 Upravnog odbora su visoko rangirani predstavnici sljedećih organizacija:[17]
    • Abudawood
    • Alibaba Group
    • B. Braun Melsungen
    • Peking Hualian Group
    • bol.com
    • Forum potrošačke robe
    • Dr. Oetker
    • Google
    • Grupo Bimbo
    • Grupo Éxito
    • IGA
    • Kompanija JM Smucker
    • Johnson &amp; Johnson
    • L'Oréal
    • LF Logistika
    • Metro AG
    • Nestlé
    • Procter &amp; Gamble
    • Reliance Retail
    • Kraljevski koledž liječnika i hirurga iz Kanade
    • GS1 Australija
    • GS1 Kanada
    • GS1 Kina
    • GS1 Egipat
    • GS1 Francuska
    • GS1 Nemačka
    • GS1 Hong Kong
    • GS1 Italija
    • GS1 Paragvaj
    • GS1 US
    • GS1 Vijetnam
  • Treći nivo - GS1 Globalni ured i nacionalne GS1 organizacije. GS1 Globalni ured vodi razvoj i održavanje novih standarda. Nacionalne GS1 organizacije fokusirane su na lokalnu implementaciju usluga i standarda. Nacionalni GS1 Upravni odbori odgovorni su za lokalne strateške smjernice (sastavljeni od ključnih lidera iz lokalnih kompanija).

Postoje još dva odbora na globalnom nivou:

  • GS1 Odbor za izvrsnost podataka (zadužen za GS1 strategiju koja se tiče podataka)
  • GS1 Odbor za inovacije i EPCglobal Odbor guvernera (zadužen za GS1 inovacije i aktivnosti istraživanja i razvoja).[16]

Finansiranje

uredi

Nacionalne GS1 organizacije širom svijeta finansiraju se putem naplate godišnjih članarina i naknada za pružanje usluga lokalnim članicama.

Partneri

uredi

GS1 ima partnerstvo sa drugim međunarodnim organizacijama. Neki od tih partnera su:

Također pogledajte

uredi
  • Spisak GS1 kodova različitih zemalja

Reference

uredi
  1. ^ Harford, Tim (23. 1. 2017). "How the barcode changed retailing and manufacturing". BBC News (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 4. 2017.
  2. ^ "The History of the Bar Code". Smithsonian (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 4. 2017.
  3. ^ a b c "Historic Timeline - GS1 40th Anniversary". 40.gs1.org. Arhivirano s originala, 14. 4. 2018. Pristupljeno 28. 4. 2017.
  4. ^ Anonymous (18. 12. 2014). "How we got here". www.gs1.org (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 4. 2017.
  5. ^ "GS1 Web URI Structure Standard" (PDF). GS1.
  6. ^ Robertson, Gordon L. (19. 4. 2016). Food Packaging: Principles and Practice, Third Edition (jezik: engleski). CRC Press. ISBN 9781439862421.
  7. ^ GS1 - Organisation that manages the barcode standard used by retailers, manufacturers and suppliers
  8. ^ GS1UK (10. 12. 2013), Ever wondered what the GS1 barcode has done for you?, pristupljeno 28. 4. 2017
  9. ^ a b "Organizations in cooperation with ISO". www.iso.org (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 4. 2017.
  10. ^ "ISO/IEC JTC 1/SC 31 - Automatic identification and data capture techniques". www.iso.org (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 4. 2017.
  11. ^ Communications, Edgell. "Tackling Disruptive Forces through Industry Collaboration". Arhivirano s originala, 4. 2. 2017. Pristupljeno 28. 4. 2017.
  12. ^ "Product Identifiers | eBay Seller Center". pages.ebay.com (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 4. 2017.
  13. ^ "Amazon Announcement: Product UPCs and GTINs - RepricerExpress". www.repricerexpress.com (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 4. 2017.
  14. ^ "Reach more customers online: Add GTINs to your Google Shopping data feed". Google Commerce (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 4. 2017.
  15. ^ Anonymous (23. 12. 2014). "Healthcare". www.gs1.org (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 4. 2017.
  16. ^ a b "GS1 Strategy". www.gs1.org (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 17. 1. 2018. Pristupljeno 28. 4. 2017.
  17. ^ "GS1 Management Board". Pristupljeno 5. 3. 2020.
  18. ^ "Strategic Alliances of The Consumer Goods Forum". www.theconsumergoodsforum.com (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 4. 2017.
  19. ^ "NATO Update: NATO's Standardization Agency broadens cooperation - 31 Jan. 2006". www.nato.int. Pristupljeno 28. 4. 2017.
  20. ^ "E/2015/INF/5 - E". undocs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 4. 2017.
  21. ^ "World Customs Organization". www.wcoomd.org (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 19. 9. 2015. Pristupljeno 28. 4. 2017.

Vanjski linkovi

uredi
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=GS1&oldid=3645466"