Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog

Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog u Sarajevu sagrađena je 1914. godine prema projektu arhitekte Josipa Vancaša u neogotičkom stilu.[1] Zvonik crkve visok je 43 m. Uz crkvu je sagrađen samostan. Interijer crkve krasi pet vitraža u oltaru, kao i slika Đure Sedera Posljednja večera.

Crkva svetog Ante Padovanskog
Osnovne informacije
LokacijaSarajevo, Bistrik
ReligijaKatoličanstvo
DržavaBosna i Hercegovina
Organizacijski statusVrhbosanska nadbiskupija
StatusŽupna crkva
Oznaka baštineNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Arhitektonski opis
Arhitektonski tipCrkva
Arhitektonski stilHistoricizam (neogotika)
Smjer fasadeZapad-istok
Kamen temeljac1912. god
Dovršeno1914. god
Troškovi gradnje100.000 kruna
Specifikacije
Dužina33,50 m
Širina19,90 m.
Toranj/-evi1
Visina tornja43 m.
MaterijaliKamen

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 7. do 10. novembra 2006. godine proglasila je crkvu za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija donijelo je u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća) i Tina Wik.[2] Nacionalni spomenik sastoji se od: Crkve sv. Ante, samostanske zgrade, te pokretnog naslijeđa koga čini: zbirka slika (76), zbirka skulptura (11), orgulje i arhivska građa Središnjeg arhiva Bosne Srebrne.

Crkva i samostan su renovirani u više navrata. Crkva se nalazi na Bistriku.

Literatura uredi

  • Jela Božić, -Arhitekt Josip pl. Vancaš, Značaj i doprinos arhitekturi Sarajeva u periodu austrougarske uprave, doktorska disertacija, Sarajevo, 1989.

Reference uredi

  1. ^ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  2. ^ "Crkva svetog Ante" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.[mrtav link]

Vanjski linkovi uredi