Eurocopter Tiger

Eurocopter Tiger ili Eurocopter Tigre je zajednički projekt Njemačke i Francuske za potrebe oružanih snaga tih država iz 1984. godine. Ovaj helikopter je bio predviđen u dvije varijante PAH-2 (HAC za francusku verziju, protivtenkovski helikopter) i UHU (HAP, za podršku pješadiji). Napravljeno je 5 prototipa od kojih 4 polijeću sa francuskom civilnom dozvolom a jedan sa njemačkom vojnom dozvolom. Serijska produkcija je počela 1999. godine a naručeno je 274 helikoptera. Tiger je jedan od najpokretljivijih borbenih helikoptera na svijetu. Jedan je od rijetkih helikoptera koji su u stanju da naprave luping. Naoružanje se rasprostire od jednog 30 milimetarskog topa preko kaseta sa 44 protivtenkovske rakete ili 4 Zrak-Zrak rakete tipa AIM-9 Sidewinder (Tiger PAH).

Eurocopter Tiger/Tigre
Australijski Tiger
ModelTiger/Tigre
ProizvođačEurocopter (Aerospatiale/DASA)
Prvi let27. april 1991
Glavni korisnikNjemačka, Francuska
Broj napravljenih212 još se pravi
VarijantePAH-2 (HAC), UHU (HAP)

Razvoj

uredi

Prvi let prvog predserijskog prototipa dogodio se 27. aprila 1991. Kasnije mu se pridružuju još četiri na kojim su obavljena opsežna testiranja ukupno od 2000 sati letenja. Prototip PT1 korišten je kao osnova za daljnji razvoj bez potpune avionike (zrakoplovne elektronike). PT2 je poletio u aprilu 1993., a PT3 u novembru iste godine. Oba su opremljena sabirnicom 1553 i avionikom pa su korišteni za razvoj integracije te avionike. Godine 1994. pridružuje im se prototip PT4 koji je poslužio za razvoj i integraciju sistema za vođenje zadaća na francuskoj verziji HAP. Uslijedio je zatim PT5 korišten za integraciju sistema naoružanja i avionike na protivoklopnoj verziji Tigera. Sredinom 1995. PT5 uspješno lansira šest protivoklopnih raketa HOT 2 za potvrdu uspješnosti s novougrađenim MMS-om Osiris. Testiranje na PT5 obuhvatilo je još i rakete zrak-zrak Stinger i Mistral, protivoklopne rakete Trigat i HOT 2 te nevođena raketna zrna (NRZ) 68-mm kao i topove kalibra 20 i 30-mm.[1]

Verzije

uredi
 
Njemački UHT Tiger.
 
Australski Tiger ARH.

Danas, osim već spomenutih, možemo susresti izvoznu višenamjensku verziju Eurocopter Tiger ARH – Australian Reconnaissance Helicopter, australsku verziju Tigera te izvoznu višenamjensku verziju Eurocopter Tiger HAD – Hélicoptere d'Appui et Destruction (helikoter za potporu i uništavanje), špansko-francusku verziju Tigera. Eurocopter Tiger HAD/E označava špansku, a Eurocopter Tiger HAD/F označava francusku varijantu. Zanimljivo je da će dio Tigera (točnije 43 primjerka verzije HAP od ukupno 70) u budućnosti Francuzi pojačati na standard HAD. Eurocopter Tiger UHT – UnterstützungHubschrauber Eurocopter Tiger je zapravo višenamjenski njemački Eurocopter Tiger koji ima najviše sličnosti s verzijom HAC, proizašao iz PAH-2 i danas je to njegova oznaka.

Verzije HAC i UHT su, kako je već spomenuto, vrlo slični helikopteri primarno namijenjeni protivoklopnoj borbi. Razlika se uglavnom odnosi na opremljenost. Tako npr. verzija HAC nosi rakete zrak-zrak tipa Mistral, dok UHT ima Stingere. Verzija HAP se od njih razlikuje već na prvi pogled po tome što u nosu ima ugrađen veliki pokretni top i primarna mu je zadaća bliska potpora te zaštita u smislu protivzračne odbrane. Druga velika i jasno vidljiva razlika odnosi se na optiku. Eurocopter Tiger HAP/HAD/ARH verzije imaju optiku postavljenu na krovu helikoptera, tzv. RMS – Roof Mounted Sight (glednik postavljen na krovu). HAC i UHT imaju glednik (optiku) postavljen na vrhu jarbola nosećeg rotora helikoptera koji vidljivo strši, tzv. MMS – Mast Mounted Sight.

U prvom krugu, po principu pola-pola koji je primijenjen u razvoju, proizvodnji i školovanju, ukupno je naručeno 80 primjeraka Tigera (70 HAP i 10 HAC) za Francusku i 80 primjeraka Tigera UHT za Njemačku. Australski ARH temelji se na HAP-u uz prilagodbu za protivoklopnu borbu opremanjem poznatim američkim raketama Hellfire. Kupnjom 22 Tigera Australija će dobit pravo njihovih sklapanja (uz popularni civilni europski helikopter EC-120) u domaćim postrojenjima te će imati ekskluzivno pravo proizvodnje nekih komponenti. Kraljevina Španija je 2003. godine pokazala namjeru nabave 24 primjerka Tigera. Njihova verzija Eurocopter Tiger HAD temelji se na HAP-u s 14% pojačanom snagom motora zbog povećanja ubojne moći (time i mase ubojnog tereta) u smislu integracije protivoklopnog raketnog sistema Trigat. Tim poslovnim potezom Španija postaje treći industrijski stub unutar Eurocoptera.

Postoji 85% ujednačenosti među verzijama Tigera, a razlike se tiču optičkih i oružanih sistema. Eurocopter je konstruirao zajedničku osnovnu platformu u vezi strukture, dinamičkih sklopova, motora, hidraulike, gorivnog sistema, elektrike itd, što je sve zajedno integrirano s osnovnom modularnom avionikom izgrađenom kroz sabirnicu 1553 koja se veže na različite optičke i oružane sisteme. Pojam ujednačenosti označava znatno više od kompatibilnosti.

 
Francuski Tiger u letu.

Motor

uredi

Eurocopter Tiger je pogonjen s dva posebno razvijena motora MTR 390. Svaki razvija snagu 958 kW pri polijetanju. Motori su automatizirani i nadzirani digitalnim sistemom FADEC (Full Authority Digital Engine Control), a njihov modularni dizajn omogućava im nisku potrošnju goriva, jednostavno održavanje te općenito dobre karakteristike kombinirane s manjom cijenom ciklusa rada uz tzv. “on condition” održavanje (održavanje prema stanju). U svrhu povećanja okretnosti Tigera, Eurocopter je ugradio potpuno kompozitni četverokraki bezležajni noseći rotor. Prenošenje sile (momenta) torka s lopatice na kruti rotor od titana trenutačno odražava njegovu izvrsno manevrabilnost. Prigušivači ugrađeni u reduktor prigušuju vertikalne te vibracije valjanja (oko uzdužne osi) i tangaža (oko poprečne osi) generirane rotorom. Glavni reduktor ima mogućnost suhog rada bez podmazivanja u slučaju gubitka tekućine u trajanju od 30 minuta. Sextant/Nord digitalni Micro AFCS (Automatic Flight Control System – sistem automatskog upravljanja letom) svojim softverom pridonosi smanjenju letnih ograničenja što uključuje letove brzinom 327 km/h na 3962 metara visine, vertikalno opterećenje g +2.7 pri masi od 5700 kg, letenje u bočnom smjeru brzinom 130 km/h i unatrag brzinom 93 km/h. Trokraki repni rotor promjera 2.7 m konstruiran je da omogući max. upravljivost po smjeru leta i lebdenja. Osamdeset posto strukture trupa izgrađeno je od kompozitnog materijala u svrhu reduciranja mase helikoptera, zadržavajući pritom iznimno veliku čvrstoću i mogućnost upijanja velike energije udara.

Konfiguracija

uredi

Odabrana konfiguracija kabine (kokpita) je stepenasta i u tandemu s pilotom u prednjoj kabini (kod većine borbenih helikoptera je obrnuto) čime se, smatraju u Eurocopteru bolje iskorištava dizajn Tigera. Sve primarne komande i sistem su duplirani u stražnju kabinu operatera, a oba sjedala su oklopljena. Tandem konfiguracija omogućava obojici članova posade izvrsnu preglednost izvana kroz ravne prednje vjetrobrane i lagahno zakrivljene bočne prozore (u svrhu smanjenja “izdajničkog” odbljeska sunca u svim smjerovima). Tandem kokpit također fizički odjeljuje uređaje i instrumente, time i zadaće svakog člana posade. Letenje u kabini helikoptera, gdje članovi posade sjede jedan pored drugoga, kao kod transportnih helikoptera npr., meni osobno ne odgovara i ponekad narušava koncentraciju.[1]

Oprema

uredi

Tigerovo sučelje čovjek-stroj temelji se na jednostavnim komandama i prikaznicima čiji su podaci duplirano predočeni u obje kabine. HMD (Helmet Mounted Display – prikaznik postavljen na kacigi) i HUD (Head-Up Display – prikaznik u razini očiju) omogućuju pilotu da mu pogled u 90% vremena leta bude izvan kabine, a sistem HOCAS (Hands On Control/Collective And Stick – ruke na komandama leta) da uglavnom ne mora micati ruke s upravljačkih komandi leta da bi svako malo uključio neki prekidač, odabrao neku opciju s prikaznika itd. Srce osnovne avionike čine CDU (Control Display Unit - jedinica kontrole i prikaza) i po 2 velika višefunkcijska prikaznika (MFD - MultiFunction Display) u boji veličine 6×6 in. CDU je glavno sučelje između članova posade i sistema avionike, komandi, navigacije, komunikacija, elektroničkih protivmjera i prikaza statusa cijelog sistema. CDU ima i jedinicu za pohranjivanje podataka donesenih na prijenosnom mediju – DID (Data Insertion Device – uređaj za unos podataka) za unaprijed pripremljene zadaće na zemlji sa svim potrebnim navigacijskim i komunikacijskim podacima i taktičkom situacijom pohranjenom kod operatera čime se rad posade doista svodi na minimalno opterećenje. Medij kod pilota pohranjuje podatke o statusu sistema helikoptera u svrhu poslijeletnog “on condition” održavanja.

Osim već spomenutih prikaza podataka, MFD može u svakoj kabini prenositi sliku s operaterovog MMS-a (ili RMS-a), FLIR-a (Forward Looking Infra-Red - gledanje prema naprijed u infracrvenom spektru), Eurogridovog generatora digitalne karte (DMG – Digital Map Generator) i sistema TSM (Tactical Situation Management). DMG generira dvije neovisne videoslike – topografsku kartu i prikaz zadaće i taktičke situacije preko nje (sve u boji) za obje kabine. Integriran s AFCS, laserskim žiroskopom, dopler radarom i GPS-om DMG i TMS omogućavaju automatsko usmjeravanje glednika (MMS ili RMS) prema tačkama zadanima na karti, slikama iz IC/TV senzora koje mogu biti pohranjene, snimljene i zatim procijenjene radi eventualnog njihovog unosa kao ciljeva, a svaki cilj označen preko glednika i laserskog daljinomjera može biti također unesen automatski kao cilj na prikazu taktičke situacije. Na svakoj verziji Tigera moguće je automatski usmjeravati glednik prema željenoj tački.

Tehnički podaci (Eurocopter Tigre-UHU)

uredi
 
Luping jednog Tigra
Podaci Jedinice
Godina produkcije 1991-
Firma Eurocopter
Radijus rotora 13 m
Dužina 14 m
Visina 3,81 m
Kružna površina rotora 132,70 m2
Težina (prazan) 3.300 kg
Mogući tovar -
Težina (maksimalna pri startu) 6.000 kg
Putnici -
Posada 2
Brzina 322 km/h
Visina leta 3.500 m
Dužina leta 800 km
Pogon 2x Rollce Royce/Turbomeca/MTU MTR-390
Snaga 2x 860 kW (1.170 KS)
Naoružanje vidi tekst članka

Korisnici

uredi

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 14. 11. 2014. Pristupljeno 4. 2. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjski linkovi

uredi