Električna mreža

(Preusmjereno sa Električno kolo)

Električne mreže su spojevi električnih elemenata kao što su otpornici, zavojnice i kondenzatori.

Jednostavno električno kolo

Električni ili strujni krug je takva mreža u kojoj zatvorena petlja omogućuje protjecanje struje. U najednostavnijem se obliku sastoji od izvora, vodiča i trošila.[1]

Osnovni spojevi

uredi

Od početka su korišteni serijski, paralelni kao i kombinovani spoj:

Serijski spoj

uredi

Otpornik

uredi
 
Serijski spoj otpornika

Kod serijskog sklopa je ukupni napon suma napona pojedinačnih elemenata, napon na pojedinim elementima je proporcionalan njihovom otporu, kroz koje teče ista jačina struje.[2]:

 

Kondenzator

uredi
 
Serijski spoj kondenzatora

Kod kondenzatora sabira se recipročna vrijednost kapaciteta odnosno saberu se električni naboji Q.[3]

  ukupni kapacitet je : 

Zavojnica

uredi
 
Zavojnicne u serijskom spoju

Ukupan induktivitet dobija se sabirenjem induktivnih elemenata u spoju. Kroz induktivitete teče ista jačina struje.[4]

 

Paralelni spoj

uredi
 
Paralelni spoj s otpornicima

Kod paralelnog spoja struja se dijeli na paralelne elemente, dok je napon svugdje isti isti.

Otpornik

uredi

Otpor se računa preko sume recipročnih vrijednosti pojedinih otpornika. Otpor se dobija sabiranjem recipročne vrijednosti pojedinih otpornika, u praksi se zove i vodljivost G:[5]

  i tako se dobija : 

Kondenzator

uredi
 
Paralelni spoj kondenzatora

Kod paralelnog spoja kondenzatora sabiraju se kapaciteti.:[6]:

 

Zavojnica

uredi
 
Paralelni sklop zavojnica

Induktivitet se računa preko sume recipročnih vrijednosti pojedinih zavojnica (induktiviteta).[7] Recipročna vrijednost induktiviteta naziva se i reluktansa R[8]:

  i tako se dobija : 

Kombinovani sklop

uredi

U analizi električnih mreža potrebno je odrediti struje i napone u krugu. Za mreže sastavljene od linearnih elemenata koristi se harmonijska analiza, pri čemu se sve veličine izražavaju kao kompleksni brojevi ovisni o frekvenciji.

Složene električne mreže

uredi

Složene električne mreže su mreže koje sadrže potrošače, prekidače, električne izvore struje, provodnike, kao i proste električne mreže. Za razliku od prostih električnih mreža, u složenim električnim mrežama dolazi do grananja električne struje.

Kao posljedica grananja električne struje, javljaju se topološke varijable. U ove varijable spadaju strujna čvorišta, strujne grane i konture.

  • Čvor je dio složene električne mreže u kojoj dolazi do spajanja tri ili više elemenata.
  • Grana je dio složene električne mreže sastavljen od serijski spojenih elemenata kroz koje teče ista struja (nalazi se između dva čvora).
  • Kontura je dio složene električne mreže koji i sam predstavlja zatvoreni strujni krug, a sastoji se od najmanje dviju grana. Svaka kontura ima svoj smjer obilaženja koji je određen električnim varijablama kao što su napon i struja koja teče kroz električnu mrežu.

Metode analize složene električne mreže

uredi

Analizirati složenu električnu mrežu znači izračunati vrijednosti svih struja pod predpostavkom da je napon i otpor u električnoj mreži poznat.

Metoda Kirhofovih pravila

uredi

Analiza složene električne mreže metodom Kirhofovih pravila znači izračunati broj potrebnih jednačina za složenu električnu mrežu, zatim primjeniti prvo i drugi Kirhofovo pravilo u električnu mrežu. Broj jednačina potrebno za analizu složene mreže je jednaku broju strujnih grana iste.

Broj jednačina koji će se pisati prvim Kirhofovim pravilom je jednak broju čvorova u električnoj mreži manje jedan, dok je broj jednačina koji će se pisati drugim Kirhofovim pravilom jednak broju ukupno-potrebnih jednačina, odnosno grana, manje broj čvorova više jedan.

Metoda konturnih struja

uredi

Analizom složene električne mreže metodom konturnih struja će se koristiti broj jednačina koji bi bio jednak primjenom drugog Kirhofovog pravila. Opšta jednačina za metod konturnih struja:

 

 

Gdje je:

  •   - Zbir svih napona u prvoj konturi
  •   - Zbir svih napona u drugoj konturi
  •   - Zbir svih otpora u prvoj konturi
  •   - Zbir svih otpora u drugoj konturi
  •   /  - Otpori koji pripadaju prvoj i drugoj konturi

Metoda napona čvorova

uredi

Analiza složene električne mreže metodom napona čvorova, uzemljit ćemo jedan od čvorova tako da je njegov potencijal jednak nuli. Na osnovu uzemljenog čvora, traži se potencijal preostalih čvorova pa se tako struje između čvorova izračunavaju primjenom Ohmovog zakona.

Kao posljedica uzemljenja čvora, koristit će se samo jedna jednačina:

 

Gdje je:

  •   - Omov zakon za napone svih grana
  •   - Recipročna vrijednost zbira otpora u svakoj grani pojedinačno
  •   (φ) - Električni potencijal

Nakon izračunavanja   i  , slijedi da je struja koja teče kroz prvu granu jednaka omjeru razlike napona prve grane, elekričnog potencijala i otpora u prvoj grani. Struja koja teče kroz drugu granu je jednaka omjeru razlike napona prve grane, električnog potencijala i otpora u drugoj grani dok je struja koja teče kroz treću granu jednaka omjeru električnog potencijala i otpora u trećoj grani.

Metoda ukupnog otpora

uredi

Još nazvana i Medićeva metoda, analiza složene električne mreže ovom metodom znači zamjeniti sve otpore u strujnoj grani sa jednim otporom. Nakon toga ukupni otpori se svrstavaju u razlomke, koji se sabiru ili množe nakon čega se dobiva vrijednost struja.

Reference

uredi
  1. ^ GrundschaltungenElektronik Kompendium, pristupljeno 20.8.2015 (de)
  2. ^ Reihenschaltung von WiderständenElektronik Kompendium, pristupljeno 20.8.2015 (de)
  3. ^ Reihenschaltung von KondensatorenElektronik Kompendium, pristupljeno 20.8.2015 (de)
  4. ^ Reihenschaltung von InduktivitätenElektrotechnik Fachwissen , pristupljeno 21.8.2015 (de)
  5. ^ Parallelschaltung von WiderständenElektronik Kompendium, pristupljeno 21.8.2015 (de)
  6. ^ Parallelschaltung von KondensatorenElektronik Kompendium, pristupljeno 21.8.2015 (de)
  7. ^ Parallelschaltung von InduktivitätenElektrotechnik Fachwissen, pristupljeno 21.8.2015 (de)
  8. ^ ReluktanzWissen, pristupljeno 21.8.2015 (de)

Vanjski linkovi

uredi