Dinarski vidac
Dinarski vidac ili očanica (lat. Euphrasia dinarica, (G. Beck) Murb. – sinonim: E. ramosissima Reut. var. dinarica G. Beck – je biljka porodice Scrophulariaceae: strupnikovice ili zijevalice.[1]
| Dinarski vidac Euphrasia dinarica | |
|---|---|
| Status zaštite: Ugroženi | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Porodica | Scrophulariaceae |
| Rod | Euphrasia |
| Vrsta | E. dinarica |
Opis uredi
Dinarski vidac je jednogodisnja biljka visine do 14 cm, nježna, ali uspravna. U donjem dijelu je razgranjena; ima oskudan korijen. Članci su kraći od listova, koji su naizmjenični, lancetasti ili linearni. Dugi su oko 3–18 mm, a široko 1,5 mm, bez zubaca. Širina im je oko 10-15 puta veća od širine. Goli su i obično s 2 para dugih ušiljenih zubaca; vršni zubac gornjih listova stabljike je mnogo duži od bočnih.
Cvjeta u julu, a cvjetovi su dvospolni, izrazito zigomorfni, sa kratkim peteljkama. Časica cjevasta, a njeni zupci duboko usječeni, usko trouglasti, zašiljeni i oskudno trepljasti. Krunica je duga 5,5-6,5, ponekad i do 8 mm. Ljubičasta je ili purpurna, sa donjom usnom dužine oko 4 mm, sa zutom mrljom. Brakteje s obje strane imsju 2-3 zupca, pri čemu je terminalni znatno duži od postranih.
Plod je čahura, duga 4,5-6, rijetko i 7,5 mm, 3-5 puta duža od širine, elipsoidno-izdužena. Sjemenke su brojne, izdužene, a na oba kraja sužene. Duge su 1,5–2 mm, široke 0,5 mm; gole su i cre, s uzdužnim bijelim prugama.
Ekologija i rasprostranjenje uredi
Staništa ove bilke su suhe livade i pašnjaci od planinskog do subalpskog vegetacijskog pojaca: od 800-1.900 m n/v. Obično raste na karbonatnoj podlozi, u brojnim biljnim asocijacijama koje obilježava Sesleria juncifolia.
Dinarski vidac je endem srednjih i južnih Dinarida te južne Italije.
Locus classicus je Hercegovina: kod Konjica (Beck, G. 1887).
Reference uredi
- ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.