Dimer

čvor na Vikimediji

Dimeri (grč. δι- di = dva + μέρος – meros = dio) su male molekule, spojevi niske molekulske mase, koji se sastoje od dvije identične molekule ili dva identična monomera, povezana jakim ili slabim, kovalentnim vezama ili međumolekulskim silama. Novi spoj ima isti sastav, ali veću molekulsku masu.

Dimeri karboksilnih kiselina.

Dimer nastaje stvaranjem lanca od dva monomera. Povezivanjem s novim monomerom dimer daje trimer, spajanjem dva dimera nastaje tetramer, itd. Dimer također nastaje i reakcijom dialkohola i dikiseline. Dimerizacijom se molekulski entitet A transformira u molekulski entitet A2.[1]

Kada su dvije povezane monomerne molekule identične (npr. A-A) to je homodimer, a heterodimer nastaje kada nisu identične (npr. A-B). Obratni proces od dimerizacije često se naziva disocijacijom. Kada se u dimere vežu dva suprotno nabijena iona, zovu se Bjerrumovi parovi.[2]

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ In: IUPAC Cmpendium of Chemical Terminology (the “Gold Book”). 2. Ed. Compiled by A. D. McNaught and A. Wilkinson. Blackwell Scientific Publications, Oxford (1997). XML on-line corrected version: http://goldbook.iupac.org (2006-) created by M. Nic, J. Jirat, B. Kosata; updates compiled by A. Jenkins. ISBN 0-9678550-9-8. doi:[1]
  2. ^ Adar, Ram M.; Markovich, Tomer; Andelman, David (17. 5. 2017). "Bjerrum pairs in ionic solutions: A Poisson-Boltzmann approach". The Journal of Chemical Physics (jezik: engleski). 146 (19): 194904. arXiv:1702.04853. Bibcode:2017JChPh.146s4904A. doi:10.1063/1.4982885. ISSN 0021-9606.

Vanjski linkovi uredi