Delminium je naziv za tvrđavu iz ilirskog i rimskog perioda na Duvanjskom polju, na području današnje općine Tomislavgrad, Bosna i Hercegovina.

Ilirski period

uredi

Ilirsko pleme Dalmati naseljavali su teritoriju Glamočkog, Livanjskog i Duvanjskog polja. Na tom prostoru izgradili su jedinstveni odbrambeni sistem. Na Duvanjskom polju, taj sistem sačinjavale su 41 gradina (Podgaj kod Duvna, Lib u Borčanima, Žbanica (Stipanići), Privala, Kovači, Letka,...).

U grčkim i rimskim izvorima posebno se izdvaja gradina, koju jedni nazivaju Delminion (Ptolomej, Apijan) ili Delmion (Strabon). U savremenim izvorima usvojen je naiv Delminium. Označen je kao plemenski centar po kome je i dalmatski etnos dobio ime Dalmati. Strabon ističe veličinu Delminiuma (megale polis), Apijan ga ističe kao čvrst grad na visokom položaju. Iako su podaci brojni, iz njih nije moguće tačno odrediti koja je od gradina bila Delminium, a samim tim i njegov položaj. Zbog toga je dugo vremena smještan na razne lokacije.

Gradinu na Libu je sa vidljivim gradinskim ostatcima. Alojz Benac je identificirao djelove gradinskih konstrukcija: jake zaštitne kamene nasipe te limitni tumul, koji je imao dvostruku ulogu - bio je glavna zaštita gradine na njenoj najosjetljivijoj strani, ali je mogao služiti i kao osmatračnica. Gradina je bila naselje sa akropolom. Određene gradine u okolini Liba bile su pomoćna utvrđenja. Na lokaciji su pronađeni ostaci rimskog republikanskog oružja (pila, koplja, vrhovi strijela i projektile iz bacačkih strojeva), koji se vežu za opsadu Delminia. U kontekstu historijskih, arheoloških, epigrafskih i hodoloških podataka u najnovijoj literaturi smatra se da je gradina Lib u Borčanima mjesto na kojem se nalazio ilirski Delminium.[1]

Rimski period

uredi

Dalmati su decenijama vodili ratove protiv Rimljana, koji već 155. godine p.n.e osvajaju Delminium. Cjelokupno područje Dalmata, zajedno sa svim ostalim ilirskim plemenima, Rimljani osvajaju 9. godine n.e, nakon Batonovog ustanka. Nakon toga podvrgnuti su procesu romanizacije koji je počeo izgradnjom rimskih cesta.

Delminium se spominje i u mnogobrojnim dokumentima iz rimskog perioda kao novo, rimsko naselje. I njegova ubikacija je sporna. Carl Patsch je u Tomislavgradu (Duvnu) pronašao razvijeno naselje iz rimskog perioda[2] i smatrao ga rimskim Delminiumom.[3] Analizom naseobinskih i arheoloških ostataka, dio autora smatra da se rimski Delminium nalazio ispod istoimene ilirske gradine, u podnožju brda Lib, a da se u današnjem Duvnu (Tomislavgrad) nalazila putna stanica Bistue vetus.[3] Rimski Delminium još uvijek ne mož‘e sa sigurnošću biti lokaliziran.[4]

Propao je u najezdi Avara oko 600. godine.

Današnji toponim Duvno nije derivat od Delminium. Kao naselje, Duvno se prvi put spominje 1615 kao Županjski potok, a u turskom jeziku kod Evlije Čelebije – Dune. Ime grada bilo je do 1896 Županjac. Nakon toga dobiva ime Duvno, po polju, slično kao i Livno i Glamoč. Danas nosi naziv Tomislavgrad.

Današnje stanje

uredi

Na mjestu ilirskog Delminijuma u XX stoljeću izgrađen je radio televizijski toranj. U XXI stoljeću u planu je podizanje tornja za mobilnu telefoniju.

Na mjestu gdje je bio rimski hram i drugi objekti u Tomislavgradu, podignuto je groblje Karaula. Na samome rimskome trgu (forumu), koji je istražio krajem 19. st. Carl Patsch, podignuta je 1924 crkva. Propali su ostaci rimskoga foruma, s otvorenim trgom, vijećnicom, govornicom, uredima i zatvorom, s lijepo isklesanim kamenim kvaderima. Istražene terme (banju) nedaleko od Franjevačkoga samostana zatrpane su pijeskom i zemljom i izgrađen parking.

Literatura

uredi
  • Salmedin Mesihović, Historijska traganja, 4, 2009.,str. 9-33 2010 -SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA”
  • Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Čović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
  • Bojanovski, Ivo (1988). BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA. ANUBiH, Sarajevo.
  • Živković, Mate (2013). OPSADE TIJEKOM RIMSKOG OSVAJANJA ILIRIKA OD 178. GOD. PR. KR (PDF). SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA POVIJEST.

Reference

uredi
  1. ^ Živković, 2013
  2. ^ "Delminium". Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  3. ^ a b Bojanovski, 1988
  4. ^ Ante Škegro - Dalmion/Delmion i Delminium Pristupljeno 8. kolovoza 2014.

Vanjski linkovi

uredi