Churchill (tenk)
Churchill (službeno eng. Infantry Tank Mark IV Churchill) je bio britanski teški pješadijski tenk u Drugom svjetskom ratu. Prvi je britanski tenk koji je projektiran za vrijeme rata.
Infantry Tank Mark IV Churchill (A22) | |
---|---|
Svojstva | |
Posada | 5 |
Dužina | 7.44 m |
Širina | 2.74 m |
Visina | 3.25 m |
Težina | 40 tona |
Oklop i naoružanje | |
Oklop | 16-102 mm |
Osnovno naoružanje | 57 mm top |
Sekundarno naoružanje | 2x 7.92 mm mitraljez |
Pokretljivost | |
Pogon | Beford V12 benzinski 350 KS |
Brzina na cesti | 25 km/h |
Domet | 193 km |
Nasljednik Churchilla je trebao biti teški tenk Black Prince, ali projekt nije stigao dalje od prototipa.
Razvoj i proizvodnja
urediPet prototipa je izrađeno u Belfastu sredinom 1940. godine. Bili su dizajnirani po uzoru na Markove iz Prvog svjetskog rata, što je u ono vrijeme već bio zastarjeli koncept. Imali su dugo tijelo kako bi mogli prelaziti preko širih rovova i trebali su biti naoružani s dva 2-pounder topa montiranih na obje strane vozila, iako oni nikada nisu postavljeni. Koncept nije prihvaćen za serijsku proizvodnju, ali je nekim dijelom iskorišten na razvoju novog tenka, Churchill.[1]
Nakon početka rata, projektiranje svih tenkova je bilo požurivano, pa tako i Churchilla od kojeg su očekivanja bila velika. Projektantima je dan rok da u godinu dana dovrše proizvodni model novog tenka. Zbog toga je u prvim proizvodnim verzijama bilo mnogo mehaničkih problema i kvarovi su bili česti. Gabariti tenka su bili određeni mogućnostima tadašnje željezničke mreže. Prvi model je proizveden 1941. naoružan s 2 pounder topom montiranim u kupolu i 76,2 mm haubicom u prednjem dijelu tijela za blisku artiljerijsku podršku pješadije. Zbog debelog oklopa i solidne terenske pokretljivosti (iako spor) bio je jedan od najboljih britanskih tenkova u ratu. Tokom rata su ispravljani određeni nedostaci i tenk je poboljšavan. Verzija Churchill III se pojavila u martu 1942. i bila je naoružana većim 6-pounder topom montiranim u redizajniranu kupolu. Slijedile su daljnje poboljšane verzije, sve do Churchilla VII naoružanog s 75 mm topom i podebljanim prednjim oklopom, sada debljine do 150 mm. Jedan od posljednjih, Churchill VIII je bio naoružan haubicom kalibra 95 mm. Raniji modeli su također bili modernizirani i dodatno oklopljeni. U sjevernoj Africi, 120 Churchilla IV je naoružano topom kalibra 75 mm i Browning mitraljezima skinutih s onesposobljenih M4 Shermana. Nazvani su N.A. 75 i korišteni su u invaziji na Italiju. Tokom rata ukupno je proizvedeno 5640 tenkova.[1][2]
Borbena upotreba
urediChurchilli su prvi puta korišteni u desantu na Dijep u augustu 1942., ali ti tenkovi (pretežito Churchilli I i III) se nisu mogli pokazati u borbi jer je većina desantnih čamaca bilo onesposobljeno prije dolaska do obale. Samo je nekoliko tenkova stiglo do obale. Velik broj Churchilla III je dopremljeno sovjetima u kolovozu 1942., a u listopadu tri su Churchilla korištena u bitci kod El Alameina. Njihovo borbeno djelovanje u Tunisu je bilo vrlo uspješno, kao i u Italiji. Nekoliko brigada sastavljenih od Churchilla (do maksimalno tri nakon iskrcavanja u Normandiji) je sudjelovalo u borbama na sjeverozapadu Europe, gdje se njihov debeo oklop pokazao vrlo korisnim, ali su njihovi topovi u odnosu na njemačke bili preslabi.[1]
Posebna vozila
urediChurchill je kao najpopularniji britanski tenk bio preinačen u mnoga posebna vozila za specijalne namjene. Neke od inačica su bile:[2]
- Churchill Oke/Crocodile - jedna strojnica je zamijenjena bacačem plamena
- Churchill AVRE (Armoured Vehicle Royal Engineers) - vozila naoružana minobacačem kalibra 290 mm, opremljena svežnjem za prelazak preko rovova i ostalom opremom
- Churchill ARV (Armoured Recovery Vehicle) - oklopno vozilo za popravke
- Churchill ARK (Armoured Ramp Carrier) - oklopni nosač mosta
- Churchill AMRA (Anti-Mine Roller Attachment) - čistač mina za montiranim raznim sustavima za aktiviranje mina
- Churchill Kangaroo - teški oklopni transporter
-
Churchill Crocodile
-
Churchill AVRE
-
Churchill AVR
-
Churchill ARK
-
Churchill Kangaroo
Reference
uredi