Christiaan Huygens
Ovom članku je neophodan prijevod sa srpskog na bosanski jezik. |
Christiaan Huygens (Kristijan Hajgens) (ⓘ) (14. april, 1629 – 8. juli, 1695), bio je holandski matematičar, astronom i fizičar; rođen u Hagu.[1] Studirao je pravo na Univerzitetu u Leidenu i na Orange Colledge u Bredi prije nego što se posvetio nauci. Historičari često poistovjećuju Huygensa sa naučnom revolucijom.
Christiaan Huygens | |
|---|---|
 Christiaan Huygens, Holandski astronom, matematičar i fizičar, najviđe poznat po otkriću mjeseca Titana | |
| Rođenje | 14. april 1629. Den Haag, Holandija |
| Smrt | 8. juli 1695 (66 godina) Den Haag, Holandija |
Huygens je relativno malo priznat po svojoj ulozi u razvoju modernog integralnog i diferencijalnog računa. Zapamćen je i po tome što je tvrdio da se svjetlost sastoji od talasa. Godine 1655. otkrio je Saturnov mjesec Titan. Također je ispitivao Saturnove prstenove, i 1656. otkrio da se prstenovi sastoje od stjena. Iste godine otkrio je i opisao maglinu Orion. Njegov crtež, prvi takve vrste, magline Orion objavljen je u Systema Saturnium 1659. Koristeći moderan teleskop uspio je da izdvoji iz magline različite zvijezde. (Svijetla unutrašnjost magline Orion nosi ime „Huygensova regija“ u njegovu čast.) Također je otkrio nekoliko interstelarnih maglina i neke dvojne zvijezde.
Na nagovor Blaise Pascala, Huygens je napisao prvu knjigu o teoriji vjerovatnoće, koju je objavio 1657.
Radio je i na izradi tačnog sata, koji bi bio pogodan za pomorsku navigaciju. Godine 1658. objavio je knjigu pod nazivom Horologium. Njegovo otkriće sata s klatnom (koji je patentirao 1657) bilo je prekretnica u računanju vremena. Matematičke i praktične detalje svojih otkrića objavio je u Horologium Oscillatorium 1673.
Huygens je razvio i sat sa balansnom oprugom, gotovo istovremeno, mada nezavisno od Robert Hookea, ali spporovi oko ovog otkrića i ko je za to zaslužan su trajale vijekovima. Međutim, u februaru 2006. otkrivene su izgubljene Hookeove pisane bilješke sa sastanaka Kraljevskog društva u jednoj ostavi u Hampshireu, i po tim bilješkama je utvrđeno da je Hooke prvi otkrio balansnu oprugu.
Kraljevsko društvo je izabralo Huygensa za svog člana 1663. Godine 1666. Huygens se preselio u Pariz gde je radio u Francuskoj akademiji nauka pod zaštitom Luja XIV. Koristeći Parisku observatoriju (koja je izgrađena 1672) vršio je dalja astronomska posmatranja. Godine 1684. objavio je Astroscopia Compendiaria u kojoj je prikazao svoj novi vazdušni teleskop (bez cijevi).
Huygens je razmišljao i o životu na drugim planetama. U svojoj knjizi Cosmotheoros, zamišljao je kako svemir buja od života, vrlo sličnog životu na Zemlji u 17. vijeku. Liberalna klima u Holandiji je ohrabrivala ovakve spekulacije. Za razliku od njega, filozof Giordano Bruno, koji je također vjerovao u postojanje života u drugim svjetovima, je zbog tih vjerovanja spaljen na lomači 1600. godine.
Godine 1675. Huygens je patentirao džepni sat. Izumio je brojne druge naprave i postupke.
Huygens se vratio u Hag 1681. poslije teške bolesti. Pokušao je da se vrati u Francusku 1685, ali je izdavanje Nantskog edikta (koji je ukinuo vjersku toleranciju) spriječilo njegovu namjeru. Huygens je umro u Hagu 8. jula 1695
Po Huygensu su nazvani
uredi- Hajgensova proba: letjelica za Saturnov mjesec Titan, dio Cassini-Huygens misije na Saturn
- Asteroid 2801 Huygens
- Krater na Marsu
- Planina na Mjesecu
- Huygensov software, program za miroskopsko proučavanje slika
- Huygens–Fresnelov princip, jednostavan model za razumijevanje talasa u svemiru
- Huygensovi talasi, matematička osnova za skalarnu difrakcionu teoriju
- W.I.S.V. Christiaan Huygens: Holandski studijski klub za studije matematike i kompjuterskih nauka na Delft Univerzitetu za tehnilogiju
- Huygensova laboratorija: Odjeljenje za fiziku Univerziteta u Leidenu, Holandija.
Reference
uredi- ^ "Christiaan Huygens | Dutch Astronomer, Physicist & Mathematician | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 4. 7. 2023. Pristupljeno 31. 7. 2023.
