Bruno Stojić

bosanskohercegovački i hrvatski političar i ratni zločinac

Bruno Stojić (Hamzići, 8. april 1955) jest bosanskohercegovački i hrvatski političar i ratni zločinac kojeg je osudio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Njegovo suđenje, zajedno s petoricom suoptuženih bosanskohercegovačkih-hrvatskih političara aktivnih u ratnom entitetu Hrvatska Republika Herceg-Bosna, završilo je proglašavanjem krivice, te osuđenjem na 20 godina zatvora.[1]

Bruno Stojić
Bruno Stojić.jpg
Rođenje (1955-04-08) 8. april 1955 (66 godina)
Hamzići, Čitluk, NR Bosna i Hercegovina, FNRJ
NacionalnostHrvat
Pripadnost Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Služba1992-1995
ČinZapovjednik stožera odbrane HVO-a
Važnije bitke
VojskaHrvatsko vijeće odbrane

BiografijaUredi

Bruno Stojić rođen je 8. aprila 1955. godine u selu Hamzići kod Čitluka u tada SR Bosni i Hercegovini.[2]

Mate Boban ga je 1992. imenovao zapovjednikom stožera odbrane HVO-a. Godine 1993. premješten je u Ured za proizvodnju i prodaju oružja i vojne opreme.

Dana 5. aprila 2004. godine dobrovoljno se predao MKSJ-u.[3]

SuđenjeUredi

OptužnicaUredi

Optužnica Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju navodi da je njegovo područje vlasti i odgovornosti uključivalo:

  • Vojna policija HVO-a
  • Obavještajna služba HVO-a poznata kao Služba sigurnosti i informacija (SIS)
  • Moralno obrazovanje koje je uključivalo informacije i propagandu
  • Zatvorske zdravstvene, medicinske i sanitarne usluge
  • Vojna proizvodnja i logistika.

U presudi je MKSJ zaključio da je Stojić "usmjeravao i vršio efektivnu kontrolu nad oružanim snagama HVO-a i Vojnom policijom", ali "nije poduzeo ozbiljne napore da okonča počinjenje zločina iako je za to imao ovlasti i dužnost".[4]

OptužbeUredi

Preuzeto iz saopćenja za javnost MKSJ:[2]

  • devet tačaka za teška kršenja Ženevskih konvencija (namjerno ubijanje; nečovječno postupanje (seksualno zlostavljanje); protupravno protjerivanje civila; protupravno premještanje civila; protupravno zatvaranje civila; nehumano postupanje (uslovi zatočenja); nehumano postupanje; opsežno postupanje uništavanje imovine, koje nije opravdano vojnom nuždom i provedeno nezakonito i bezobzirno; prisvajanje imovine, nije opravdano vojnom nuždom i provedeno nezakonito i bezobzirno).
  • devet tačaka za kršenje zakona i običaja ratovanja (okrutno postupanje (uslovi zatočenja); okrutno postupanje; ilegalni rad; bezobzirno uništavanje gradova, naselja ili sela ili uništavanje koje nije opravdano vojnom potrebom; uništavanje ili namjerna šteta nanesena institucijama posvećen religiji ili obrazovanju; pljačka javne ili privatne imovine; nezakoniti napad na civile; nezakonito nanošenje terora civilima; okrutni tretman) i
  • osam tačaka za zločine protiv čovječnosti (progoni na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi; ubistvo; silovanje; deportacija; nehumana djela (prisilno premještanje); zatvor; nehumana djela (uslovi zatočenja); nehumana djela).

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ UN war crimes tribunal convicts 6 Bosnian Croats of persecution of Muslims during Bosnian war
  2. ^ a b "Jadranko Prlic, Bruno Stojic, Slobodan Praljak, Milivoj Petkovic, Valentin Coric and Berislav Pusic - Initial Appearance | International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia". www.icty.org. Pristupljeno 25. 6. 2021.
  3. ^ "Bosnian Croats surrender to trial". BBC News. 5. 4. 2004. Pristupljeno 21. 7. 2020.
  4. ^ "Trial Judgement summary for Jadranko Prlic and others" (PDF). 29. 5. 2013. Pristupljeno 21. 7. 2020.

Vanjski linkoviUredi