Britanska ekspedicija na Mount Everest 1953.

Britanska ekspedicija na Mount Everest 1953. bila je deveta planinarska ekspedicija u pokušajima prvog uspona na Mount Everest i prva kojoj je to uspjelo. Dvojica njenih članova, Edmund Hillary i Tenzing Norgay, ostvarila su uspon 29. maja 1953. Vodio ju je britanski pukovnik John Hunt, rođen u Indiji, a organizirao i finansirao Zajednički himalajski komitet. Vijest o uspjehu ekspedicije stigla je u London ujutro 2. juna 1953. na dan krunisanja kraljice Elizabete II.

Hillary–Norgayeva ruta, kasnije poznata kao Južna ruta

Dolina šutnje, iznad ledopada Khumbu; Lhotse je desno, u sredini je Južno sedlo, odakle počinje Jugoistočni greben, koji vodi na vrh Mount Everesta

Ranije ekspedicije išle su sjevernom (tibetanskom) stranom, ali je ta ruta zatvorena nakon Kineske revolucije 1949. i aneksije Tibeta. Penjači otad počinju ići nepalskom stranom. Švicarska ekspedicija 1952, idući nepalskom stranom, dosegnula je rekordnu visinu 8.595 m na Jugoistočnom grebenu. Član ove ekspedicije bio je i Norgay, koji je s Raymondom Lambertom i dostigao spomenutu visinu.

Ekspediciju je činilo 400 ljudi, uključujući 362 nosača, 20 Šerpa vodiča i 4.500 kg lične opreme u rancima. Katmandu su napustili 10. marta. Tu su se prvi put sreli Hillary i Norgay, kome je to bila prva ekspedicija u kojoj je imao status punopravnog člana (penjač). Nakon dugotrajnog pješačenja preko ledopada Khumbu bazni logor postavili su 12. aprila na 5.455 m. Slijedila je aklimatizacija i postavljanje visinskih logora. Logor VII postavljen je 17. maja ispod Južnog sedla, na 7.300 m. Ruta ove britanske ekspedicije postala je put koji je kasnije najviše korišten u usponima na vrh.

Završni uspon

Prva na uspon krenula je 26. maja naveza Tom Bourdillon i Charles Evans i uspješno su došli na Južni vrh (8.750 m), što je 100 m od vrha i najveća visina dotad. Iza toga ih je zaustavila stijena, kasnije nazvana Hillaryjev stepenik. Pojavili su se problemi s bocama kisika i bili su se prisiljeni vratiti.

Hillaryjev stepenik ili "Tenzingova leđa", kako je nazivaju Šerpe, gotovo je vertikalna stijena visoka približno 12 m, veoma blizu vrha, na 8.790 m. Smještena je na Jugoistočnom grebenu, na polovini dijela puta između Južnog vrha i vrha Mount Everesta, i posljednji je izazov za penjače prije izlaska na vrh.

Dva dana kasnije pošle su istovremeno tri naveze. Dvije su se vratile zbog problema s kisikom, dok su Hillary i Norgay prvog dana stigli na 8.504 m i tu prenoćili. Zajedničkim snagama i međusobnim pomaganjem uspešno su prešli Hillaryjev stepenik. U 11:30 29. maja 1953. njih dvojica, kao prvi ljudi na svijetu, stali su istovremeno na vrh Mount Everesta (8.848 m). Zadržali su se 15 minuta.

Nakon ovog uspjeha Hunt, Hillary i Tenzing dobili su brojna državna odlikovanja i priznanja od geografskih društava i univerziteta u Engleskoj, Indiji i Americi.