Bosanska kadulja

Bosanska kadulja (lat. Salvia pratensis var. varbossania) je podvrsta veoma varijabilne poljske kadulje (Salvia pratensis), koju je Karlo Maly opisao prema primjercima sa padina Trebevića, iznad Sarajeva, Bosna i Hercegovina. To je biljka iz porodice Lamiaceae (Labiatae) – usnatice.

Bosanska kadulja
Salvia pratensis var. varbossania'
Status zaštite: Ugroženi
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredMagnoliopsida
RedLamiales
PorodicaLamiaceae
PlemeMentheae
RodSalvia
VrstaSalvia pratensis
Salvia pratensis var. varbossania

Vrhbosanska kadulja je trajnica koja naraste do 60 cm, sa jakim i veoma razgranatim korijenovim sistemom. Stabljike su joj uzdignute, jednostavne ili razgranate, obrasle dugim oštrim bijelim dlakama.

Listovi ove kadulje su perasti, dlakavi, sastavljeni od 4-6 parova li­nearnih režnjeva.

Cvjeta u maju. Ocvijeće je rastresito, a u prividnim pršljenima se nalazi po 4-6 cvjetova, na 2–5 mm dugim peteljkama. Cvijetna čašica je jajasto-zvonolika, dužine 3–5 mm i prekrivena oštrim dlakama i žljezdasto istačkana. Krunica je ljubičastoplava (rijetko bijela), duga 9–12 mm, gusto dlakava, a antere su žute.

Plod je oraščić, dug oko 2 mm, a širok 1,2-1,3 (-1,4) mm, zaobljen i kestenjastosmeđ, go, bez sjaja.

Ekologija i rasprostranjenje

uredi

Ova kadulja raste na zaravnjenim pozicijama, kao što su polja, vinogradi i sl., na nadmorskim visinama od oko 400 m. Može se naći i u područjima koja imaju stepska obilježja. Osobenom kserofilnom gra­đom, prilagođena je klimatskim ekstremima, kao što su suša i visoke ljetne, kao i niske zimske temperature, snažni vjetrovi. Po svim tim prilagodbama, izraziti je heliofit.

Locus clasicus: Salvia pratensis var. varbossania K. Maly, prvoopisana je na donjim padinama Trebevića, iznad Sarajeva, 1904.[1]

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.