Božo Peričić

Dr. Božo Peričić (Sukošan, 6. decembra 1865. – Split 19. aprila 1947.), bio je hrvatski liječnik, jezikoslovac, prevoditelj.

Biografija

Božo Peričić rođen je u Sukošanu, kao jedno od šestero djece farmera Tome i majke Luce, rodom iz Mravinca.

Očev brat Josip, po zanimanju profesor, bio je jedan od prvih školovanih ljudi u Sukošanu, studirao je klasičnu i slavensku filologiju u Beču. Božo je osnovnu školu završio u Splitu. Gimnaziju je započeo u Dubrovniku, gdje mu je stric bio gimnazijski profesor, a završio u Zadru, s odličnim uspjehom ("con distinzione") 1883. godine u talijanskoj gimnaziji, jer u Zadru nije bilo hrvatske gimnazije. Cijelog života, kao student, posvetio se učenju jezika i čitanju klasika, što će ga kasnije potaknuti da prevodi Shakespearea s jedne strane i starije klasike s druge strane.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj nije postojao medicinski fakultet, pa su se takvi studiji pohađali u Grazu, Beču, Pragu ili drugdje. Godine 1894. Božo Peričić odlazi na studije medicine u Beč, gdje studira medicinu. Radio na bolesti šuga (koja se manifestuje kao sifilis).

Publikacije

• Zur Kenntniss des sogenannten Skerlievo in Dalmatien, 1892.
• Pitanje o takozvanom škrljevu, 1893.
• Enfahrungen uber die Syphilis, 1895.
• Izvještaj o V. kongresu Njemačkog dermatološkog..., Graz, 1895.
• Slučajevi tercijalne sifilide opaženi i liečeni..., 1895.
• Skučajevi tercijane sifilide, 1897.

Nadalje bavio se problematikom ' ehinokokove bolesti.

Izbor radova

• Beitrag zur Kenntniss des Menschen, 1897.
• Ehimokokova bolest u Dalmaciji, 1902.
• Klinički i statistički podaci o ehinokokovoj bolesti u Dalmaciji i metodama da ju se zaprieči, 1904
• Die Echinococcenkrankheit in Dalmatien, 1905.
• Ehinokokova bolest, 1906.

U početku medicinske karijere osam godina proveo je u Šibeniku gdje je značajna pomoć koji je dao dr. Nikoli Laliću u utemeljenju Odjela kirurgije Šibenske bolnice, godine 1891/1892.

Bio je začetnik prave škole na polju interne i kirurgije te učitelj mnogih učenika što u Šibeniku što u Parizu, kao dr. Ivana Huge Botterija.

Kao dermatolog

Tijekom pedeset godina rada u području medicine, dermatolog je objavio 30 radova vezanih uz dermatovenerologiju (8 radova iz područja sifilologije, 13 radova iz područja hidatologije, 9 radova iz područja dermatologije, uglavnom u šibenskom razdoblju god. život). Svaki Peričićev period bio je specifičan i različit od ostalih.

Zadarsko razdoblje

Od 1897. do 1921. radio je u Zadru. Nastavio je proučavati problem ehinokoka i otkrio da je to uobičajena bolest koja se javlja u Dalmaciji. Pisao je članke kao pionir na polju engleskih internista. Zadarski period je bio kruna njegovog rada, tada je napisao i objavio sljedeće knjige:

"Ehinokokna bolest" 1906.

"Upute za klinički pregled bolesnika" (prevod dr. A. Stumpella iz Erlangena) tiskano u Zadru

"Njega bolesnika" tiskana u Zadru 1914. godine.

"Somatologija i ljudska higijena" štampana u Beču 1913.

"Zarazne bolesti" tiskane u Zadru 1916. godine.

Na prvom katu svog odjela (današnji "stari pripravnik" u Zadru) početkom stoljeća bavio se i smrtnošću dojenčadi u Dalmaciji, koja je tada bila jedna od najvećih u Europi.

• 4 godine je bio pomoćnik ljekara u bolnici i ludnici bio dodiplomski studij psihijatrije u Parizu (Charcot, Boll) bio je dodiplomski studij psihijatrije u raznim centrima Austrije 4 godine bio je vođa i načelnik jedne ludnice u Dalmaciji Godine 1896. pisao je o novoj narodnoj bolnici u Splitu i zahtijevao poboljšanje uvjeta rada medicinskih sestara i boravka pacijenata. piše statističke izvještaje o radu ludnice i nastoji poboljšati uslove za zbrinjavanje mentalno oboljelih Godine 1900. objavio je Neka pitanja ... i tražio izgradnju psihijatrijske bolnice u Splitu Godine 1902. pisao je o nalazištima u dalmatinskim bolnicama Godine 1912. objavio je članak o psihijatrijskim veštinama tokom suđenja atentatoru Jukiću. 1914. u knjizi Briga o bolesnicima ... poglavlje o liječenju teških bolesnika Danas se na Trgu pet bunara nalazi ulica s njegovim imenom i kuća u kojoj je živio za života u Zadru, koju su Peričići koristili do 1945. godine. Godine 1937. opisao je jedan slučaj gube u Hrvatskoj pod nazivom guba. Predložio je sopstveni tretman za kožni oblik antraksa i kinin tokom napadaja. Prema nekim izvorima, krajem Prvog svjetskog rata dr. Peričić je imao priliku otići u Zagreb, biti predavač interne medicine na Medicinskom fakultetu i raditi na Internoj klinici u Zagrebu. M.D. Grmek piše: "Samo zbog vlastite skromnosti nije postao profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu."

Splitsko razdoblje

Splitsko razdoblje (1921 – 1947.) obilježava kao utemeljitelj interne medicine u Splitu, međutim zbog ratnih okolnosti i podjele rada na uže specijalizirane grane nije se mogao kao svestrani liječnik baviti i toliko željenom kirurgijom.

Jezikoslovni i prevoditeljski rad

Bio je među prvima koji je preveo Hamleta.

Božo Peričić nominiran je za Vrhovni zdravstveni savjet u Beču, a izdao je hrvatsko-njemački medicinski rječnik.

Reference i literatura

• Razvoj zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj do Prvoga svjetskog rata
• Šime Peričić: "Dr. Božo Peričić kao kulturni i društveni radnik", u: Dr. Božo Peričić – Život i djelo, ur. S. Perović i S. Sirovica, Plantak graf d. o. o., Zadar, 1999., 123-130. /Božo Peričić as a Cultural and Social Worker/
• Slavko Perović i Stjepan Sirovica: Dr Božo Peričić ~Život i djelo~ u spomen zlatnog doba hrvatske medicine /Dr Božo Peričić - Life and Work - in the Memory of the Golden Age of Croatian Medicine/
• Helena Peričić: "O prvom hrvatskom izravnom prijevodu 'Hamleta' " /O prijevodu Bože Peričića/, Drugi hrvatski slavistički kongres, zbornik radova II, ur. Dubravka Sesar i Ivana Vidović Bolt, Hrvatsko filološko društvo i Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2001., 245-250. /On the First Direct Translation of Hamlet in(to) Croatian Language": On the Translation of Božo Peričić/
• Helena Peričić: „Književno-publicističke preokupacije i prijevod Hamleta liječnika Bože Peričića”, u: Split i Vladan Desnica 1918. – 1947.: umjetničko stvaralaštvo između kulture i politike, Zbornik radova s Desničinih susreta 2015., ur. D. Roksandić i I. Cvijović Javorina, Sveučilište u Zagrebu – Filozofski fakultet i Centar za komparatističkohistorijske i interkulturne studije / Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu/ FF press, Zagreb/, 2016., 211-231. /Literary-Publicist Preoccupations and the Translation of Hamlet by the Physician Božo Peričić/