Wikipedia

Blender (softver)

Besplatni softver za računarsku grafiku 3D otvorenog koda

Blender je besplatan 3D grafički softver otvorenog koda koji se koristi za animirane filmove, vizualne efekte, umjetnost, 3D printanje, interaktivne 3D aplikacije i videoigre. Blenderove mogućnosti su 3D modeliranje, UV mapiranje, teksturiranje, raster grafika, skeletna animacija, simulacija fluida i dima, simulacija čestica, simulacija mehkog tijela, skulptura, animacija, rendering, pokretna grafika, video editing i kompozicija.

Blender
Blender 2.79
Blender 2.79
Originalni autor(i)Ton Roosendaal
Programer(i)Blender Foundation
Prvo izdanje1. januar 1998.[1]
Stabilna verzija
4.3.2[2] Uredi na Wikipodacima / 17. 12. 2024.
Centralna arhivaprojects.blender.org/blender/blender.git
Programski jezikC, C++, Python
Operativni sistemLinux, MacOS, FreeBSD, Windows
Veličina76.7 – 157.5 MiB (zavisi od operativnog sistema)[3]
Vrsta3D računarska grafika
LicencaGPLv2+[4]
Veb-sajtblender.org

Historija

uredi
 
Desktop scena iz verzije 2.77

Holandski animacijski studio NeoGeo počeo je razvijati Blender kao vlastitu aplikaciju a bazirao ju je na timestampu za prve izvorne datoteke, a 2. januar 1994. se smatra za Blenderov rođendan.[5] Verzija 1.00 je izdata u januaru 1995,[6] koju je autorizirao suvlasnik kompanije i programer Ton Roosendaal. Naziv Blender inspirisan je pjesmom od Yello, sa albuma Baby koju je NeoGeo koristio u svom demou.[7][8] Neki od izbora dizajna i iskustva za Blender uzeti su iz ranijeg softvera zvanog Traces, koji je Ton Roosendaal razvijao za NeoGeo na platformi Commodore Amiga tokom perioda 1987–1991.[9]

Prvog januara 1998, Blender je izdat javno na internetu kao SGI freeware.[1] NeoGeo je kasnije zatvoren a klijentske ugovore je preuzela druga kompanija. Nakon zatvaranja NeoGeo, Ton Roosendaal je osnovao Not a Number Technologies (NaN) u junu 1998. da nastavi razvijati Blender, sprva ga distribuirajući kao shareware dok NaN nije bankrotirao 2002. godine. Ovo je također značilo, u to vrijeme, prestanak razvoja Blendera.[10]

U maju 2002, Roosendaal je počeo neprofitnu Blender Foundation, sa primarnim ciljem pronalaska načina nastavka razvoja i promoviranja Blendera kao društveno-zasnovanog open-soure projekta. Na 18. juli 2002, Roosendaal je počeo kampanju "Free Blender", crowdfunding prethodnik.[11][12] Kampanja je ciljala na otvoreni kod Blendera za jednokratno plaćanje od €100.000 (US$100.670 u to vrijeme) koje se uzima od zajednice.[13] Na 7. septembar 2002, objavljeno je da imaju dovoljno sredstava i da će izdati Blenderov izvorni kod. Danas, Blender je besplatan i softver otvorenog koda koji uveliko razvija zajednica, zajedno sa dva radnika s punim radnim vremenom i dva radnika sa parcijalnim radnim vremenom koje upošljava Blender Institute.[14]

Blender Foundation je sprva rezervisala pravo na korištenje dualne licence, tako da, u dodatku sa GPLv2, Blender bi bio dostupan također pod Blender licencom koja nije zahtijevala otkrivanje izvornog koda ali je zahtijevala plaćanje Blender Foundationu. Ipak, nikad nisu praktikovali ovu opciju i suspendovali su je skroz 2005. godine[15] Blender je potpuno dostupan pod "GNU GPLv2 ili bilo kojom kasnijom" i nije ažuriran na GPLv3, jer "nikakvi evidentni benefiti" nisu primijećeni.[16]

U januaru 2019, Blender je napunio 25 godina.[1]

 
Suzanne

Suzanne

uredi

Početkom 2002. bilo je jasno da NaN neće preživjeti i da će zatvoriti vrata u martu. Bez obzira na to, izdali su još jedno izdanje, 2.25. Kao neki vid easter egga, zadnji lični potpis, umjetnici i programeri su odlučili dodati 3D model glave čimpanze. Kreirao ju je Willem-Paul van Overbruggen (SLiD3), koji ju je nazvao Suzanne prema orangutanu iz filma Kevina Smitha Jay and Silent Bob Strike Back.

Suzanne je Blenderova alternativa za česti testni model poput Utah Teapota i Stanford Bunnyja. Nisko-poligonski model sa samo 500 lica, Suzanne se često koristi kao brz i jednostavan način za testiranje materijala, animacije, teksture i svjetlosne postavke. Suzanne je još i danas u Blenderu. Najveći Blender događaj dodjeljuje nagradu Suzanne Award.

Historija izdanja

uredi

The following table lists notable developments during Blender's release history.

Historija izdanja Blendera
Verzija Izdanje[17] Bilješke i ključne izmjene
Stara verzija, više se ne podržaj: 2.03 2002 Priručnik The official Blender 2.0 guide.
Stara verzija, više se ne podržaj: 2.26 20. august 2003. Prva besplatna verzija ikada.
Stara verzija, više se ne podržaj: 2.30 22. novembar 2003. Novi GUI; izmjene se mogu vratiti.
Stara verzija, više se ne podržaj: 2.32 3. februar 2004. Praćenje svjetlosnih zraka u internom rendereru; podrška za YafaRay.
Stara verzija, više se ne podržaj: 2.34 5. august 2004. LSCM-UV-Unwrapping, integracija objektnih čestica.
Stara verzija, više se ne podržaj: 2.37 31. maj 2005. Simulacija elastičnih površina; poboljšana podpodjela površina.
Stara verzija, više se ne podržaj: 2.40 22. decembar 2005. Uveliko poboljšane animacije sistema i karaktera (sa nelinearnim alatom za izmjene), te dodana simulacija fluida i kose. Nova funkcionalnost zasnovana na Google Summer of Code 2005.[18]
Stara verzija, više se ne podržaj: 2.41 25. januar 2006. Poboljšanja za pogon igara (moguće programirati vertex i pixel shadere, korištenje Blender materijala, split-screen način rada, poboljšanja za fiziku), poboljšano UV mapiranje, snimanje Python skripti za skulpturu i radove uz pomoć mreže ili meshinga.
Stara verzija, više se ne podržaj: 2.42 14. juli 2006. Blender je zbog potreba filma Elephants Dream bio velikom razvoju. Posebno, Node-System (Material i Compositor) je implementiran.
Stara verzija, više se ne podržaj: 2.43 16. februar 2007. Sculpt-Modeling kao rezultat Google Summer of Code 2006.
Stara verzija, više se ne podržaj: 2.46 19. maj 2008. Sa proizvodnjom Big Buck Bunny, Blender je dobio mogućnost da proizvede travu brzo i efikasno.[19]
Stara verzija, više se ne podržaj: 2.48 14. oktobar 2008. Zbog razvoja Yo Frankie!, pogon igara je naglo poboljšan.[20]
Stara verzija, više se ne podržaj: 2.49 13. 6. 2009 Prvo službeno stabilno izdanje 2.5. Novi upravitelj datoteka, novi interfejs, novi Python API, i novi sistem za animacije.[21]

Reference

uredi
  1. ^ a b c "Blender's 25th birthday!". blender.org. 2. 1. 2019. Pristupljeno 7. 1. 2019.
  2. ^ "Blender 4.3.2". 17 decembar 2024. Pristupljeno 18 decembar 2024.
  3. ^ "Blender 2.79 Release Index". Blender.org. 14. 2. 2018. Pristupljeno 14. 2. 2018.
  4. ^ "License - blender.org". Pristupljeno 17. 5. 2014.
  5. ^ "How Blender started, twenty years ago…". Blender Developers Blog (jezik: engleski). Blender Foundation. Arhivirano s originala, 11. 11. 2020. Pristupljeno 10. 1. 2019.
  6. ^ "Doc:DK/2.6/Manual - BlenderWiki". Blender.org. Arhivirano s originala, 11. 1. 2019. Pristupljeno 11. 1. 2019.
  7. ^ NeoGeo — Blender
  8. ^ Kassenaar, Joeri (20. 7. 2006). "Brief history of the Blender logo — Traces". Arhivirano s originala, 22. 1. 2010. Pristupljeno 22. 1. 2010.
  9. ^ "Blender's prehistory - Traces on Commodore Amiga (1987-1991)". Arhivirano s originala, 9. 11. 2020. Pristupljeno 27. 1. 2019.
  10. ^ "Blender History". Blender.org. Pristupljeno 29. 3. 2018.
  11. ^ "Blender Foundation Launches Campaign to Open Blender Source". Linux Today. Arhivirano s originala, 28. 11. 2020. Pristupljeno 22. 1. 2017.
  12. ^ "Free Blender campaign". 10. 10. 2002. Arhivirano s originala, 10. 10. 2002. Pristupljeno 22. 1. 2017.
  13. ^ "members". 10. 10. 2002. Arhivirano s originala, 10. 10. 2002. Pristupljeno 22. 1. 2017.
  14. ^ "Blender.org history". Amsterdam. juni 2008.
  15. ^ Roosendaal, Ton (juni 2005). "Blender License". Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 19. 1. 2007.
  16. ^ Prokoudine, Alexandre (26. 1. 2012). "What's up with DWG adoption in free software?". libregraphicsworld.org. Arhivirano s originala, 9. 11. 2016. Pristupljeno 5. 12. 2015. [Blender's Ton Roosendaal:] "Blender is also still "GPLv2 or later". For the time being we stick to that, moving to GPL 3 has no evident benefits I know of. My advice for LibreDWG: if you make a library, choosing a widely compatible license (MIT, BSD, or LGPL) is a very positive choice."
  17. ^ "Index of /source/". blender.org. Pristupljeno 13. 10. 2010.
  18. ^ "Blender 2.40". blender.org. Arhivirano s originala, 4. 3. 2007. Pristupljeno 23. 12. 2005.
  19. ^ "3D-Software Blender 2.46 zum Download freigegeben". heise.de (jezik: njemački). Pristupljeno 20. 5. 2008.
  20. ^ "Blender 2.48". blender.org. Arhivirano s originala, 20. 1. 2009. Pristupljeno 25. 12. 2008.
  21. ^ "Blender 2.49". blender.org. Arhivirano s originala, 11. 6. 2009. Pristupljeno 21. 6. 2009.

Vanjski linkovi

uredi
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Blender_(softver)&oldid=3644169"