Bivalvia
Bivalvia – u prošlim stoljećima označavane i kao Lamellibranchiata i Pelecypoda, a na bosanskom jeziku školjke ili školjkaši – razred morskih I slatkovodnih mehkušaca koji imaju bočno spljošteno tijelo u oklopu koji se sastoji od dva zglobna dijela. Bivalvia kao grupa nemaju glavu i nedostaju im uobičajeni organi mehkušaca, poput radule i odontofora. Uključuju školjke, ostrige, krape i brojne druge porodice koje žive u slanoj vodi, kao i određeni broj porodica slatkovodnih mehkušaca. Većina je se hrami filtracijom hranjivih čestica iz vodenog okruženja. Škrge su evoluirale u ktenidije, specijalizirane organe za ishranu i disanje. Većina školjkaša se zadržava u sedimentima, gdje su relativno sigurni od predatora. Ostali leže na morskom dnu ili se pričvršćuju na stijene ili druge tvrde površine. Neke školjke, kao što su skute i ljuskaste, moguplivati. Brodski crvi prodiru u drvo, glinu ili kamen i žive unutar ovih supstrata.[1]
| Bivalvia (Razred Školjkaši; Vremenski raspon: Rani kambrij → Sadašnjost | |
|---|---|
 "Acephala" (Ernst Haeckel, 1904.) | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Mollusca |
| Razred | Bivalvia Linnaeus, 1758 |
a) dio filamenata koji prikazuju trepljaste interfilamentne spojeve (cj) b) dijagram jednog filamenta sa dvije lamele u intervalima vezanim interlamelarnim spojevima (ilj) i položaj cilijskih interfilamentarnih spojeva (cp)
2 — Prednja šarka,
3 — Gornja polovina,
4 — Donja polovina,
5 — Izlaz sifona,
6 — Otvor sifona,
7 — Stopalo,
8 — Brava,
9 — Zaokruženje,
10 — Plašt,
11 — Vrh školjke
Životinjska školjka bivalvija sastoji se od kalcij-karbonata, u dva, obično slična dijela koja se nazivajuvalve. Oni se spajaju duž jednog ruba (zglobna linija) fleksibilnim ligamentom koji je obično u kombinaciji sa isprepletanim "zubima" na svakoj od valve, tvoreći šarku (“baglamu”). Ovakav raspored omogućava da se školjka otvori i zatvori bez odvajanja dviju polovina. Školjka je tipično dvostrano (bilateralno) simetrična, sa šarkama u sagitalnoj ravni. Veličine ljuske odraslih ljuštura variraju, zavisno od grufe, od milimetra do preko metra, ali većina vrsta ne prelazi 10 cm.[2]
Školjke su odavno dio prehrane obalne i priobalne ljudske populacije. Ostrige su uzgajane i u ribnjacima starih Rimljana, a marikultura je u novije vreme postala važan izvor školjki za hranu. Savremeno poznavanje reprodukcijskih ciklusa mehkušaca dovelo je do razvoja mrijestilišta i novih tehnika marikulture. Bolje razumijevanje potencijalnog trovanja školjkama uzimanjem sirovih ili nekuhanih školjki dovelo je do boljeg skladištenja i prerade. Biserne ostrige (zajedničko ime dvije vrlo različite porodice u slanoj i slatkoj vodi) su najčešći izvor prirodnih bisera. Valve školjki koriste se u zanatskim radovima, te za proizvodnji nakita i dugmadi. Također su koristne i kao biosenzori, indikatori u biokontroli zagađenja.
U fosilnim zapisima, bivalve se pojavljuje prvi put u kambriju, prije više od 500 miliona godina. Ukupni broj poznatih živih vrsta je oko 9.200. Svrstavaju se u okviru 1.260 rodova i 106 porodica. Morski školjkaši (uključujući bočatu vodu i estuarijske vrste) predstavljaju otprilike 8.000 vrsta, kombiniranih u četiri potklase i 99 porodica s 1.100 rodova. Najveće današnje morske porodice su Veneridae, s više od 680 vrsta i Tellinidae i Lucinidae, od kojih svaka ima preko 500 vrsta. Slatkovodne školjke uključuju sedam porodica, od kojih je najveća Unionidae, sa oko 700 vrsta.[3][4][5]
Većina školjkaša je razdvojenih spolova a oplodnja je vanjska. Prijenos očinske mtDNK kod školjkaša redovna je pojava, za razliku od ostalih organizama.
Biodiverzitet
urediMaksimalna veličina odraslih postojećih vrsta školjki kreće se od 0,52 mm u Condylonucula maya,[6] do dužine od 1.532 mm kod Kuphus polythalamia, izduženog "brodskog crva".[7] Međutim, vrsta koja se obično smatra najvećom živom školjkom je divovska školjka Tridacna gigas, koja može narasti do dužine od oko 1.200 mm i težine veća od 200 kg.[8] Najveća poznata izumrla školjka je iz roda Platyceramus čiji su fosili bili dugi i do 3.000 mm.[9]
U svom traktatu iz 2010. godine Compendium of Bivalves, Markus Huber daje ukupan broj živih vrsta školjkaša oko 9.200 u 106 porodica.[10] Huber navodi broj 20.000 živih vrsta, a da neke, koje se često susreće u literaturi, nije moguće provjeriti i prikazuje sljedeću tabelu radi ilustracije poznate raznolikosti:
| Podrazredi | Natporodice | Porodice | Rodovi | Vrste |
|---|---|---|---|---|
| Heterodonta | 64 (1 slatovodna) | 800 (16 slatkovodnih) | 5600 (270 slatkovodnih) | |
| Arcticoidea | 2 | 6 | 13 | |
| Cardioidea | 2 | 38 | 260 | |
| Chamoidea | 1 | 6 | 70 | |
| Clavagelloidea | 1 | 2 | 20 | |
| Crassatelloidea | 5 | 65 | 420 | |
| Cuspidarioidea | 2 | 20 | 320 | |
| Cyamioidea | 3 | 22 | 140 | |
| Cyrenoidea | 1 | 6 (3 slatkovodne) | 60 (30 slatkovodnih) | |
| Cyrenoidoidea | 1 | 1 | 6 | |
| Dreissenoidea | 1 | 3 (2 slatkovodne) | 20 (12 slatkovodnih) | |
| Galeommatoidea | oko 4 | oko 100 | oko 500 | |
| Gastrochaenoidea | 1 | 7 | 30 | |
| Glossoidea | 2 | 20 | 110 | |
| Hemidonacoidea | 1 | 1 | 6 | |
| Hiatelloidea | 1 | 5 | 25 | |
| Limoidea | 1 | 8 | 250 | |
| Lucinoidea | 2 | oko 85 | oko 500 | |
| Mactroidea | 4 | 46 | 220 | |
| Myoidea | 3 | 15 (1 slstkovodna) | 130 (1 slatkovodna) | |
| Pandoroidea | 7 | 30 | 250 | |
| Pholadoidea | 2 | 34 (1 slatkovodna) | 200 (3 slatkovodne) | |
| Pholadomyoidea | 2 | 3 | 20 | |
| Solenoidea | 2 | 17 (2 slatkovodne) | 130 (4 slatkovodne) | |
| Sphaerioidea | (1 slatkovodna) | (5 slatkovodnih) | (200 slatkovodnih) | |
| Tellinoidea | 5 | 110 (2 slatkovodne) | 900 (15 slatkovodnih) | |
| Thyasiroidea | 1 | oko 12 | oko 100 | |
| Ungulinoidea | 1 | 16 | 100 | |
| Veneroidea | 4 | 104 | 750 | |
| Verticordioidea | 2 | 16 | 160 | |
| Palaeoheterodonta | 7 (6 slatkovodnih) | 171 (170 slatkovodnih) | 908 (900 slatkovodnih) | |
| Trigonioidea | 1 | 1 | 8 | |
| Unionoidea | (6 slatkovodnih) | (170 slatkovodnih) | (900 slatkovodnih) | |
| Protobranchia | 10 | 49 | 700 | |
| Manzanelloidea | 1 | 2 | 20 | |
| Nuculanoidea | 6 | 32 | 460 | |
| Nuculoidea | 1 | 8 | 170 | |
| Sapretoidea | 1 | oko 5 | 10 | |
| Solemyoidea | 1 | 2 | 30 | |
| Pteriomorphia | 25 | 240 (2 slatkovodne) | 2000 (11 slatkovodnih) | |
| Anomioidea | 2 | 9 | 30 | |
| Arcoidea | 7 | 60 (1 slatkovodna) | 570 (6 slatkovodnih) | |
| Dimyoidea | 1 | 3 | 15 | |
| Limoidea | 1 | 8 | 250 | |
| Mytiloidea | 1 | 50 (1 slatkovodna) | 400 (5 slatkovodnih) | |
| Ostreoidea | 2 | 23 | 80 | |
| Pectinoidea | 4 | 68 | 500 | |
| Pinnoidea | 1 | 3 (+) | 50 | |
| Plicatuloidea | 1 | 1 | 20 | |
| Pterioidea | 5 | 9 | 80 |
Taksonomija
uredi- Razred Bivalvia
- Nadred Cryptodonta
- Podrazred Heterodonta
- Red Myoida
- Nadporodica Anomalodesmacea
- Nadporodica Gastrochaenoidea
- Porodica Gastrochaenidae
- Nadporodica Hiatelloidea
- Porodica Hiatellidae
- Nadporodica Myoidea
- Porodica Corbulidae
- Porodica Erodonidae
- Porodica Myidae
- Porodica Spheniopsidae
- Nadporodica Pholadoidea
- Porodica Pholadidae
- Porodica Teredinidae
- Red Veneroida
- Nadporodica Arcticoidea
- Porodica Arcticidae
- Porodica Trapezidae
- Nadporodica Astartoidea
- Porodica Astartidae
- Porodica Cardiniidae
- Nadporodica Cardioidea
- Porodica Cardiidae
- Nadporodica Carditoidea
- Porodica Carditidae
- Porodica Condylocardiidae
- Nadporodica Chamoidea
- Porodica Chamidae
- Nadporodica Corbiculoidea
- Porodica Corbiculidae
- Porodica Pisidiidae
- Nadporodica Crassatelloidea
- Porodica Crassatellidae
- Nadporodica Cyamioidea
- Porodica Cyamiidae
- Porodica Neoleptonidae
- Porodica Sportellidae
- Nadporodica Dreissenoidea
- Porodica Dreissenidae
- Nadporodica Galeommatoidea
- Porodica Galeommatidae
- Porodica Lasaeidae
- Porodica Leptonidae
- Nadporodica Glossoidea
- Porodica Glossidae
- Porodica Kelliellidae
- Porodica Vesicomyidae
- Nadporodica Lucinoidea
- Porodica Cyrenoididae
- Porodica Fimbriidae
- Porodica Lucinidae
- Porodica Mactromyidae
- Porodica Thyasiridae
- Porodica Ungulinidae
- Nadporodica Mactroidea
- Porodica Anatinellidae
- Porodica Cardilidae
- Porodica Mactridae
- Porodica Mesodesmatidae
- Nadporodica Solenoidea
- Nadporodica Tellinoidea
- Porodica Donacidae
- Porodica Psammobiidae
- Porodica Scrobiculariidae
- Porodica Semelidae
- Porodica Solecurtidae
- Porodica Tellinidae
- Nadporodica Arcticoidea
- Red Myoida
- Podrazred Palaeoheterodonta
- Red Trigonioida
- Porodica Trigoniidae
- Red Unionoida
- Porodica Etheriidae
- Porodica Margaritiferidae
- Porodica Mutelidae
- Porodica Unionidae
- Red Trigonioida
- Red Pholadomyoida
- Porodica Clavagellidae
- Porodica Cleidothaeridae
- Porodica Cuspidariidae
- Porodica Laternulidae
- Porodica Lyonsiidae
- Porodica Myochamidae
- Porodica Pandoridae
- Porodica Periplomatidae
- Porodica Pholadomyidae
- Porodica Poromyidae
- Porodica Thraciidae
- Porodica Verticordiidae
- Podrazred Protobranchia
- Red Nuculoida
- Porodica Lametilidae
- Porodica Malletiidae
- Porodica Neilonellidae
- Porodica Nuculanidae
- Porodica Nuculidae
- Porodica Praenuculidae
- Porodica Pristiglomidae
- Porodica Siliculidae
- Porodica Tindariidae
- Porodica Yoldiidae
- Red Solemyoida
- Porodica Manzanellidae
- Porodica Solemyidae
- Red Nuculoida
- Podrazred Pteriomorphia
- Red Arcoida
- Porodica Arcidae
- Porodica Cucullaeidae
- Porodica Glycymerididae
- Porodica Limopsidae
- Porodica Noetiidae
- Porodica Parallelodontidae
- Porodica Philobryidae
- Red Limoida
- Porodica Limidae
- Red Mytiloida
- Porodica Mytilidae
- Red Ostreoida
- Porodica Anomiidae
- Porodica Dimyidae
- Porodica Entoliidae
- Porodica Gryphaeidae
- Porodica Ostreidae
- Porodica Pectinidae
- Porodica Plicatulidae
- Porodica Propeamussidae
- Porodica Spondylidae
- Porodica Syncyclonemidae
- Red Pterioida
- Porodica Isognomonidae
- Porodica Malleidae
- Porodica Pinnidae
- Porodica Pteriidae
- Porodica Pulvinitidae
- Red Arcoida
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Titlow, B. (2007). Seashells: Jewels from the Ocean. Voyageur Press. str. 29. ISBN 978-0-7603-2593-3.
- ^ Dorit, Robert L.; Walker, Warren F. Jr.; Barnes, Robert D. (1991). Zoology. Saunders College Publishing. str. 678. ISBN 978-0-03-030504-7.
- ^ Jones, D. S. (1989). "Growth rings and longevity in bivalves". American Conchologist (
). 17 (1): 12–13. Arhivirano s originala, 7. 8. 2012.
- ^ Dorit, Robert L.; Walker, Warren F. Jr.; Barnes, Robert D. (1991). Zoology. Saunders College Publishing. str. 674. ISBN 978-0-03-030504-7.
- ^ Morton, Brian. "Bivalve: The respiratory system". Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 8. 7. 2012.
- ^ "Condylonucula maya". Extreme bivalves. Arhivirano s originala, 15. 10. 2013. Pristupljeno 19. 4. 2012.
- ^ "Book review: Conchologists of America". Arhivirano s originala, 7. 8. 2012. Pristupljeno 19. 4. 2012.
- ^ Grall, George. "Giant Clam: Tridacna gigas". National Geographic Society. Arhivirano s originala, 21. 6. 2007. Pristupljeno 24. 6. 2012.
- ^ Kauffman, E. G.; Harries, P. J.; Meyer, C.; Villamil, T.; Arango, C.; Jaecks, G. (2007). "Paleoecology of giant Inoceramidae (Platyceramus) on a Santonian (Cretaceous) seafloor in Colorado". Journal of Paleontology. 81 (1): 64–81. doi:10.1666/0022-3360(2007)81[64:POGIPO]2.0.CO;2.
- ^ Huber, Markus (2010). Compendium of Bivalves. A Full-color Guide to 3,300 of the World's Marine Bivalves. A Status on Bivalvia after 250 Years of Research. ConchBooks. str. 23. ISBN 978-3-939767-28-2.
- ^ ADW
