Bitka za Okinawu

Bitka za Okinawu bila je jedna od posljednjih većih bitaka na pacifičkom ratištu u Drugom svjetskom ratu.

Američki marinac puca na japanskog snajperistu, dok njegov saborac, Jasodan Moorthy, pokušava naći zaklon.

Nakon gubitka Iwo Jime Japanci su se odlučno spremili za borbe na matičnom arhipelagu. Amerikanci su odlučili prvo zauzeti Okinawu i okolna manja ostrva. Japanci su na raspolaganju imali oko 85.000 regularnih vojnika te oko 40.000 pripadnika lokalnih milicija sastavljenih od slabo naoružanih stanovnika ostrva. Amerikanci su imali ogromne količine ratnog materijala (avione, brodove, tenkove). Konačni ishod bitke nikad nije dolazio u pitanje iako su Amerikancima bila potrebno gotovo 3 mjeseca (1. april - 22. juni 1945) da skrše organizirani otpor, dok su također morali na ostrva poslati gotovo pola miliona vojnika. Dok su na ostrvu bjesnile borbe, na moru su Japanci koristeći se kamikazama nanosili žestoke udare američkoj floti (34 potopljena i 386 oštećenih brodova).

Uz bitku je vezan jedan bizaran događaj. Pri kraju bitke američki zapovjednik, general Buckner, poslao je pismo japanskom zapovjedniku odbrane Ushijimi. Pismo je nekako došlo do pećine u kojoj se nalazio japanski štab. Ushijima i ostali oficiri su ga pročitali; bila je to ponuda da se Japanci predaju uz brojne kićene fraze o tome kako su dosad pokazali veliku hrabrost itd. Malobrojni preživjeli Japanci kasnije su govorili da su svi prisutni zamalo umrli od smijeha. To je bilo razumljivo - do careve zapovijedi da se položi oružje nijedan japanski zapovjednik nije se predao. Ubrzo nakon toga poginuo je general Buckner pogođen krhotinom jednog od posljednjih projektila iz japanskih topova. Ushijima je zatim počinio seppuku (ritualno samoubistvo), a njegov grob Amerikanci su pronašli i na njemu zabili natpis: "Idi u pakao!" ("Go to hell!")

Na ostrvu je poginulo više od 150.000 civila, 100.000 japanskih vojnika i 7.000 američkih vojnika (34.000 ih je ranjeno). Na moru je život izgubilo još 5.000 američkih mornara, kao i 2.000 pilota kamikaza.

Vanjski linkovi

• Američka vojska o bici za Okinawu (eng)
• US Army in WWII The War in the Pacific Okinawa: The Last Battle (eng)
• Global Security history of Battle of Okinawa particular combat fatigue figures Arhivirano 2. 10. 2007. na Wayback Machine (eng)
• History Online about Battle of Okinawa particular force strengths and casualties on both sides (eng)

Nedovršeni članak Bitka za Okinawu koji govori o ratu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.