Bardača (jezero)

RAMSAR rezervat, Bosna i Hercegovina

Jezero Bardača nalazi se u naselju Bardača, općina Srbac, Bosna i Hercegovina. Do 2012. godine ga je predstavljao kompleks od 11 jezera smještenih između rijeka Save i Vrbasa. Danas, zbog isušivanja i pretvaranja u obradive površine, ostala su samo tri jezera. Ukupna veličina svih jezera je bila čak 732 hektara.[1]

Bardača
Jezero
Jezero Bardača
Država Bosna i Hercegovina
Općina Srbac
Rijeka Matura
Površina 35 km2

Kompleks uključuje naplavljene površine, šume, obrađeno zemljište i nastanjene površine. Snabdjevao se vodom iz Vrbasa i taj dotok je 70-ih godina prekinut. Vodosnabdijevanje jezera najvećim dijelom sada se obavlja iz rijeke Mature, ali su u hidrološkom smislu značajne i pritoke Stublaja i Brzaja, koje raspolažu manjom količinom vode. Šire hidrografsko područje nalazi se na nepropusnoj podlozi, što odgovara konceptu izgradnje ribnjaka.[2] Bogatstvom ribnjaka hranilo se oko 180 vrsta ptica.[3]

Ramsarsko područje

uredi

Močvarna staništa su neprocjenljivo bogatstvo prirode, njenog biljnog (flore) i životinjskog svijeta (faune), koja uživaju posebnu kategorizaciju i pravnu zaštitu u Bosni i Hercegovini. Još 1969. godine pod zaštitu su stavljene sve kolonije močvarnih ptica na području Bardače, a dr Svjetoslav Obratil, proučavajući područje Bardače 1973. godine, ustanovio je da se radi o posebnom staništu ptica močvarica.

Na svjetskim listama međunarodno zaštićenih močvarnih staništa (tzv. Ramsarska područja), nalaze se i tri lokacije iz Bosne i Hercegovine: Bardača, Hutovo blato i Livanjsko polje, kao dio ekosistema u kojem su nastanjene brojne endemične vrste biljaka i životinja. Bardača je uvrštena 12. aprila 2007. godine na svjetsku listu zaštićenih močvarnih područja. Livanjsko polje, kao najveće kraško polje u jugoistočnoj Evropi, površine od oko 45.000 hektara mreže nadzemnih i podzemnih voda, rijeka, izvora, jezera i vrtača, uvršteno je u aprilu 2009, dok je park prirode Hutovo blato 2001. zvanično upisan na listu međunarodno zaštićenih područja prema metodologiji Ramsarske konvencije.[4][5]

Od 2010. godine počinje postepeno uništavanje područja. Državno preduzeće Ribnjak „Bardača“ je zapalo u poteškoće iz kojih se pokušalo izvući zajedničkim ulaganjem sa privatnom firmom, koja je vremenom postala većinski vlasnik jezera i zemljišta na Bardači. Novi vlasnik je odustao od uzgoja ribe, isušio jezera i pretvorio ih u poljoprivredno zemljište. Isušivanjem je stanište 200 vrsta ptica znatno narušeno.[6][7] Prekidom uzgoja ribe, dovodni kanali su zapušteni i zatvoreni, zbog čega prijeti opasnost potpunog uništenja flore i faune močvare Bardača jer je nivo vode već sada za 50-60 centimetara niži od potrebnog.[8]

Pravobranilaštvo Republike Srpske, već 17 godina osporava sudske odluke pokušavajući vlasništvo vratiti državnim vlastima.[9]

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Bardača, raj koji nestaje (VIDEO)[mrtav link]
  2. ^ Bardača Ekološke vrijednosti.
  3. ^ Centar za istraživačko novinarstvo (CIN): Zaštićena područja bez zaštite - cin.ba
  4. ^ www.ramsar.orgengleski: '
  5. ^ "Spisak prirodnih dobara Republike Srpske". Arhivirano s originala, 8. 10. 2021. Pristupljeno 7. 10. 2021.
  6. ^ Bardača (2000 – 2013) - czzs.org/
  7. ^ Priroda gubi bitku: Jezera Bardače pretvorena u kukuruzište - ba.n1info.com
  8. ^ Pomoć za očuvanje flore i faune u zaštićenom području Bardača
  9. ^ Pravobranilaštvo Republike Srpske: Osporavamo sve odluke u predmetu "Bardača"

Vanjski linkovi

uredi



  Nedovršeni članak Bardača (jezero) koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.