Autotrofi (grč. αὐτός - autos = sam + τροφή - trophe = ishrana) su organizmi koji samostalno proizvode organske sastojke od jednostavnih neorganskih molekula.[1][2]

Zelena (od hlorofila) paprat je fotoautotrof
Pregled ciklusa između autotrofia i heterotrofa. Fotosinteza je glavni način na koji biljke, alge i mnoge bakterije proizvode organskih spojeve i kisik iz ugljendioksida i vode (zelena strelica).

Definicija uredi

Autotrofi su potrebni u svakom lancu ishrane u svim ekosistemima. Uzimaju energiju iz okruženja (suncu ili neorganskih izvora) i neorganske tvari i koristie je za proizvodnju organskih molekula koje se koriste za obavljanje različitih bioloških funkcija, kao što su ćelijski rast ili popravak oštećenih tkiva. Figurativno govoreći, autotrofi su jedini samohrani organizmi na Zemlji, dok svi ostali organsku hranu, u bilo kojoj kariki lanca ishrane, uzimaju gotovu, koju su na početku lanca proizveli autotrofi.

Tipovi uredi

Biljke i drugih organizami koji obavljaju fotosintezu su:

Postoje neke vrste kojima je potreban organski spoj kao izvor hrane, ali su u mogućnosti da koriste i svjetlo kao izvor energije. To su i autotrofi i heterotrofi, odnosno miksotrof, kao (mikro) organizmi koji mogu koristiti mješavinu različitih izvora energije i ugljika.

Dijagram određivanja načina ishrane uredi

 
Dijagram za određivanje da li je vrsta autotrof, heterotrof ili neki njihov podtip

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.

Vanjski linkovi uredi