Arnaudija džamija

Arnaudija džamija (Džamija Hasana defterdara ili Defterdarija džamija) bila je jedna od 15 džamija u Banjoj Luci (stanje pred paljenja i rušenja banjalučkih džamija 1993). Jedan od potpisnika Ferhad-pašine vakufname, ministar finansija Bosanskog pašaluka – defterdar Hasan efendija podigao je 1595. ovu potkupolnu džamiju poznatu pod imenom Arnaudija ili Defterdardija, koja se nalazila u Donjem Šeheru u Banjoj Luci, nedaleko od Ferhadije džamije.[1]

Arnaudija džamija
Arnaudija dzamija banjaluka.jpg
Arnaudija džamija
Arnaudija džamija nalazi se u Bosna i Hercegovina
Arnaudija džamija
Položaj Arnaudija džamije u Bosni i Hercegovini
Osnovne informacije
LokacijaBanja Luka
Geografske koordinate44°46′12″N 17°10′55″E / 44.769996°N 17.181940°E / 44.769996; 17.181940Koordinate: 44°46′12″N 17°10′55″E / 44.769996°N 17.181940°E / 44.769996; 17.181940
Država Bosna i Hercegovina
Oznaka baštineNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Arhitektonski opis
Dovršeno1594/1595.
Specifikacije
Munare1

O vremenu njene izgradnje obavještavao je natpis uklesan u kamenoj ploči nad ulazom. Natpis iznad ulaza u unutrašnjost džamije u prevodu glasi:

Kad podiže ovu džamiju onaj koji je obuzet dobrim djelima,
Za ljubav Boga potrošio je svoje blago.
To je krasan dvorac i veličanstveno umjetničko djelo.
Neka Bog nagradi! - To postade ugodno stjecište dobrih Ijudi.
Neka svojom dobrotom oprosti (dobrotvoru) Onaj čija je milost obilna.
On prašta njegove pogreške i grijehe.
Kako da izreknem kronostih ovoj divnoj džamiji?
Nevidljivi glas reče: O Šebzi, reci: "Džamija defterdara!"

Uvrštena je na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u.

Arhitektura džamije i drugih objekata u njenom kompleksuUredi

Džamija Arnaudija bila je izgrađena je u klasičnom osmanlijskom stilu kao i Ferhadija džamija u Banjoj Luci. Imale je neke sličnosti sa Ferhadija džamijom u Banjoj Luci. Arnaudija džamija pripadala je svojim stilskim i tipološkim karakteristikama grupi jednoprostornih džamija sa kupolom i tri kupolice. Isticala se svojim skladnim proporcijama i harmonijom oblika, konstruktivnim rješenjem sa trompama, te masivnim osmerostranim kamenim turbetom (u turbe je bio ulaz i iz same džamije, i zbog toga je spadala u grobne džamije) sa kupolom uz korpus džamije, kao i malom munarom u ogradi, akšamluk-munaricom ili ezan-tasom koja je činila ljupki detalj čitavog kompleksa. Stara česma (nasuprot munarici) iz koje već godinama voda ne teče, na ulazu u džamijsko dvorište, nije služila samo vjernicima već i stanovnicima cijele mahale. Za kamenu česmu kod ove džamije, stručnjaci kažu da "oblikom, proporcijama i tehnikom rada, ukazuje na veliki uspon građevne umjetnosti u ovim stranama u minulim vjekovima" i drže da je podignuta u isto vrijeme kad i Arnaudija i da su je gradili isti neimari. Turbe, munaricu i česmu su napravili isti majstori koji su sagradili džamiju. Česma, munarica, dvije kapije i haremski zid su bili napravljeni od pravilnih kamenih klesanaca. Zidovi džamije i munara džamije su bili od pravilnih klesanaca kamena ledena sedra. Kupola džamije i trompe su bili napravljeni od tugle (turska cigla). Mihrab i minber bili su slični mihrabu i minberu Ferhadije džamije u Banjoj Luci.

U turbetu su bila dva drvena sarkofaga prekrivena zelenom čohom. Tu su počivali osnivač džamije Hasan-efendija i njegova žena.

RušenjeUredi

Tokom rata u Bosni i Hercegovini više je puta oštećena. Džamija je s turbetom i vitkom kamenom munarom uz njega porušena miniranjem za vrijeme policijskog sata između 6. i 7. maja 1993. u 3 sata ujutro, iste noći kada je porušena i najpoznatija banjalučka džamija Ferhadija, a potom su joj ostaci razvezeni na razna mjesta izvan grada.[2] Stara akšamluk-munarica preživjela je rušenje Arnaudije, i u prethodnim danima nakon miniranja džamije je razorena. Rušenje Arnaudije još uvijek nije zvanično istraženo.

Godine 1998. porušena je i stara džamijska česma i jedna kapija, te jedan zid džamijskog kompleksa.

RekonstrukcijaUredi

U junu 2003. godine počela je i odrađena je obnova kompleksa Arnaudija džamije što je podrazumijevalo čišćenje terena, radove na obezbjeđenju gradilišta, infrastrukture, te početak zidanja kamenog zida i saniranje postojećeg. Također je obnovljena stara džamijska česma i kapija.

Predstavnici banjalučkih firmi "Inžinjering" i "Komotin", su izvođači, odnosno saizvođači radova.

U drugoj fazi predviđeno je da se izgradi sama džamija i turbe, koje se nalazilo uz munaru. Za izgradnju ovog objekta, čiji će izgled biti identičan starom, dobijena je potrebna urbanistička saglasnost i sva druga dokumentacija.

Također pogledajteUredi

LiteraturaUredi

  • Husedžinović, Sabira; Arslanagić, Dževahira (2005). Dokumenti opstanka: vrijednosti, značaj, rušenje i obnova kulturnog naslijeđa. Zenica: Muzej grada Zenice. ISBN 9958-9413-2-5.CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II, II izdanje, Sarajevo, 1998.

ReferenceUredi

Vanjski linkoviUredi