Ariete C-1

Ariete C-1 je italijanski glavni borbeni tenk. Ariete je ne baš uspješan pokušaj italijanske vojne industrije da se probiju među tenkovsku „elitu“. Tehnička rješenja na Arietu zaostaju za modernim tenkovima zapada (Leopard 2, Leclerc, M1 Abrams, Type 90). Jedina prednost mu je relativno mala cijena od oko 3 miliona američkih dolara po tenku. Uveden je službeno u operativnu upotrebu 1995. godine.

C1 Ariete
Italian Army - 4th Tank Regiment - Ariete tank in Qatar.jpg
Svojstva
Posada4
Dužina9.67 m
Širina3.60 m
Visina2.50 m
Težina54 t
Oklop i naoružanje
Oklopvišeslojni s homogenim čeličnim pločama
Osnovno naoružanje120 mm OTO Breda L/44 top
Sekundarno naoružanje2x 7.62 mm mitraljez
Pokretljivost
Pogon12-cl. turbopunjivi dizelski motor Iveco V-12 MTC
1300 KS (956 kW)
Suspenzijatorzijski ovjes
Brzina na cesti65 km/h
Snaga/težina23,5 KS/t
Domet550 km

Opis tenkaUredi

NaoružanjeUredi

Glavno naoružanje tenka predstavlja glatkocijevni top kalibra 120 mm kompanije OTO Breda,[1] sličan je Rheinmetall L44 topu. Top je prilagođen upotrebi većine NATO streljiva kalibra 120 mm. Iz njega se ispaljuju potkalibarni, kumulativni, dimni i osvjetljavajući projektili. Borbeni komplet se sastoji od 15 granata smještenih u kupoli tako da se mogu odmah koristiti i još 27 granata složenih u tijelu tenka. Elevacija topa stabiliziranog u dvije osi je od -9° do +20°. Sistem za upravljanje paljbom (SUP) Officine Galileo TURMS se sastoji od komandirove stabilizirane panoramske dnevno/noćne sprave, ciljanički stabilizirane optičke sprave, termovizijske kamere, laserskog daljinometra, meteorološkog senzora, indikatora istrošenosti cijevi i balističkog računara. Stabilizacija topa i kupole obavlja se uz pomoć elektro-hidrauličkog sistema što je zastarjelo rješenje.

Kalibar spregnutog mitraljeza MG 42/59 je 7,62 mm, a na krovu se nalazi još jedan mitraljez istog kalibra. Na svakoj strani kupole postavljena su po četiri bacača Galix kalibra 80 mm iz kojih se lansiraju osvjetljavajuće granate ECL, dimne granate FUM, granate LACRY punjene CS gasom, AP-DR protivpješadijske granate, AP-TCP "flash-bang" (šok) granate i LEUR IR projektili za ometanje raketa sa IC vođenjem.[2]

Oklopna zaštitaUredi

Ariete koristi kombinaciju višeslojnog (sendvič) oklopa i homogenog čelika. Tijelo i kupola tenka napravljeni su od pancirnog čelika. Posebno ugroženi dijelovi tenka, kao što su prednja strana tijela i čeoni dio kupole, ojačani su sendvič oklopom. Na podu tenka nalazi se otvor za napuštanje tenka. Tenk je opremljen uređajem za ABH zaštitu Sekur kao i automatskim protivpožarnim sistemom. Na prednjoj strani kupole nalazi se signalizator laserskog zračenja Marconi SpA RALM koji pokriva svih 360 stepenia oko vozila.

PokretljivostUredi

Ariete za pogon koristi dvanaestocilindrični turbopunjivi dizelski motor Iveco V-12 MTCA, snage 956 kW (1300 KS) pri 2300 obrtaja u minuti. Automatska hidromehanička transmisija ZF LSG3000 ima četiri stepena prijenosa za kretanje naprijed i dva za kretanje nazad. Maksimalna brzina je solidnih 65 km/h, a omjer snage i težine 23,5 ks/t.

HistorijaUredi

Tokom prvih godina upotrebe Ariete je pokazao neke nedostatke po pitanju motora. Origialni FIAT-Iveco MTCA koji je zapravo bio kombinacija dva V6 motora koji se se koristili kod drugih italijanskih oklopnih voila, nije se pokazao uspješnim kao njegovi zapadni konkurenti.

Da bi se zadržao omjer snage i težine, masa tenka nije smjela prelaziti 60 tona, na osnovu čega je Ariete imao manju potrošnju, lahko se transportuje i ima bolju pokretljivost u odnosu na druge tenkove (posebno prilikom prelaska preko mostova). Međutim mala masa vozila išla je na štetu njegovog oklopa, što je djelomično nadoknađeno njegovim dorbim balsitičkim oblikom, ali i dovelo do sumnje u njegovu izdržljivost u teškim borbenim uslovima.

Kasnije je kompanija Iveco napravila novi motor za tenk s povećanom zapreminom od 30 litara sa novim sistemom s direktnim ubrizgavanjem, povećanom snagom od 1.200 kW (1.600 KS). Što se tiče oklopa kompanija OTO melara je napravila dva nova različita seta koji su prvi put javno prikazani na sajmu Eurosatory 2002.

KorisniciUredi

GalerijaUredi

ReferenceUredi

  1. ^ Haskew, Michael (2015). Tank: 100 Years of the World's Most Important Armored Military Vehicle. Zenith Press. ISBN 978-0760349632.
  2. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 14. 9. 2008. Pristupljeno 9. 3. 2020. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)