Arheološko područje Turbe
Arheoločko nalazište Turbe nalazi se na lokalitetu Pašinac, u Turbetu, Travnik, Bosna i Hercegovina. Pronađeni su ostaci rimskih građevina, ostaci dvojne bazilike, tri grobnice i arheološki materijal koji datira od 1. do 6. vijeka. Nalazište je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]
Arheologija uredi
Godine 1893. izvršena su zaštitna arheološka iskopavanja pod rukovodstvom Ćire Truhelke. Godine. 1923. istražene su grobnice pod nadzorom M. Mandića, a 1970. sanacija i konzervacija zidova i još su u solidnom stanju. Radovima su rukovodili A. Ninković i Ivo Bojanovski. Pokretni arheološki materijal je deponovan u prostorijama Zavičajnog muzeja u Travniku i Zemaljskog muzeja u Sarajevu.[2]
Dvojna bazilika uredi
Bazilika se okvirno može da datira u drugu polovinu 5. i 6. vijeka. Ukupne dimenzije objekta sa unutrašnjim dvorištem, kojim su bile povezane dvije crkve, iznosile su približno 30 x 62 m. Jedan dio bazilike – južna crkva, dimenzija 16, 5 x 29, 5 m, otkriven je i istražen 1893. godine, a uništen nasipom uskotračne pruge Travnik-Jajce. Po dužini je podijeljena u dva dijela ispred kojih se nalazila velika prostorija -kao atrij. U južnoj polovini crkve nalazilo se ukupno pet prostorija raspoređenih u nizu. Sjeverna crkva (dimenzija 16 X 23,5 m), čiji se ostaci i danas mogu da vide, otkrivena je kasnije, 1923. godine. Na objektu su zatečeni zidovi koji pripadaju nekoj drugoj građevini sa hipokaustom. Po dužini crkva je podijeljena na dva dijela Zidovi bazilika su izvedeni u tehnici opus incertum (riblja kost), od lomljenog kamena i oblutaka.
Grobnice uredi
Pronađene su tri grobnice. Dimenzije prve su 2,95 x 1,66x 2,08 m. Bila je ukopana u stijenu i imala je svod izgrađen od sedre. Ulaz u grobnicu bio je malen i četvrtast. U unutrašnjosti su zatečena dva ležaja visine 0,20 m i na njima ostaci četiri ili pet pokojnika. Druge dvije grobnice takođe su ukopane u stijenu sa svodovima od sedre.
Pokretni materijal uredi
Posebna vrijednost je pronađeni je zlatni nakit. Od tog nakita sačuvan je dio ogrlice -18 medaljona i mali krst. Ogrlica je bizantijskog porijekla, datirana u 5. vijek. Medaljoni su izrađeni od tankog zlatnog lima. Na jedanaest primjeraka nalaze se prikazi jaganjaca, na šest poprsja anđela, a na jednom je poprsje ljudske figure koja oko glave ima natpis cariz. Veličina medaljona nije jednaka. Medaljoni sa jagnjećim likovima imaju promjer od 17 mm, sa anđeoskim 18–19 mm, a cariz 20 mm. Na naličju svakog medaljona, raspoređene uz sami rub, nalazile su se po četiri cjevčice pomoću kojih su se medaljoni prišivali za tkaninu. Zlatni krstić je sastavljen od šest šupljih kutijica. Po jedna je na lijevom, desnom i gornjem kraku, dvije su na donjem i jedna okrugla u sredini. U svih šest kutijica prvobitno je bilo ugrađeno drago kamenje koje je ispalo iz sredine i gornjeg kraka. Ukupna dužina vertikalnih krakova iznosi 19 mm, a horizontalnih 14 mm.
Ostali materijal uredi
Krhotine keramičkih posuda, bronzana fibula, republikanski novac Rima (36-37) i cara Trajana, oltarna ploča-menza, zemljana lampa i staklena čaša od svijećnjaka, nekoliko željeznih predmeta, tri stubića oltarske menze, željezni okovi, novac cara Konstantina I(306 -337) i Valentinijana I (364 – 375).[3]
Literatura uredi
- Enver Imamović, Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1977.
Reference uredi
- ^ "Historijsko područje – Arheološko područje Turbe". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 8. 2016.
- ^ "Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA". Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016.[mrtav link]
