Arheološko područje Otinovci

Arheološko nalazište Otinovci nalazi se u naselju Otinovci, općina Kupres, Bosna i Hercegovina. Nalazište je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Istraživano je u nekoliko navrata, a svi rezultati nisu još objavljeni.

Arheologija

uredi

Godine 1887. otinovački župnik fra Vladimir Dolić otkopao je ruševine starijih građevina na istaknutom proplanku iznad sela, na oranicama Lanišća, položaju koji od tada nazivaju i Crkvinom.[2] Nakon toga izgrađena je Župna crkva Sv. Ive, koja minirana je 1994. godine. Nakon rata, uoči planirane gradnje nove crkve, pristupilo se arheološkim iskopavanjima bez značajnijih rezultata. Iskopavajući tokom ljeta 1998. godine, unutar zidova i uz temelje, nesmotreno su oštećeni ostaci malterisanih podnica ranohrišćanskih prostorija.

Revizijska iskopavanja, kojima je rukovodio arheolog Lj. Gudelj obavljena su 1998. Konzervirani su i djelimično rekonstruisani ostaci građevina i uređeni kao arheološki park na otvorenom.

Bazilika na sjevernoj strani kompleksa, prema interpretaciji prvog istraživača, fra Vladimira Dolića, imala je prostraniji srednji i dva bočna broda jednakih širina, ukupno 14,5 x 24,5 m. Svaki od brodova se završavao polukružnom apsidom, od kojih je ona u sredini bila najveća. U narteksu i južnoj bočnoj lađi su zatečene grobnice na svod. Ovdje je uz ostatke crkve otkriveno nekoliko epigrafskih nalaza. Građevina dosta je nastradala u požaru, ako ne i potpuno uništena. Datira se u V ili VI stoljeće.[3]

Srednjovjekovna crkva Sv. Trojstva podignuta je na temeljima ranohrišćanske bazilike 24,5x14,5. Dio autora smatra da je bazilika bila jednobrodna sa dimenzijama 13,1x10,3 i da ju je prekrila srednjovjekovna crkva Sv. Trojstva, podignuta na temeljima 24,5x14,5. metara.

Crkva Sv. Ive bila je izmaknuta prema sjeveru u odnosu na stariju građevinu za polovinu svoje širine. Tom prilikom ostaci ranohrišćanskih objekata su djelimično razorani, te zatrpani. Objedinivši nekadašnju baziliku i predvorje, podignuta je prostranija crkva jedinstvene unutrašnjosti koja je do razaranja 1994. godine, više puta obnavljana.

Literatura

uredi
  • Ljubomir Gudelj, Starohrvatska prosvjeta, III serija, sv. 27, 2000 - Ranokršćanski kompleks u Otinovcima na Kupreškoj visoravni
  • Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
  • Enver Imamović, Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1977.

Reference

uredi
  1. ^ nacionalni spomenici u Kupresu[mrtav link]
  2. ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016.[mrtav link]
  3. ^ Bazilika u Otinovcima