Aralsko jezero (rus. Аральскοе мοре, kaz. Арал Теңізі, uzb. Orol dengizi) je slano jezero na granici Kazahstana i Uzbekistana sa površinom od oko 33.800 km2.

Aralsko jezero: 1989. i 2008. godine

Historija smanjivanja Aralskog jezera

uredi

Aralsko jezero je bilo dosta veće, ali se zadnjih 50 godina smanjuje zbog smanjenog dotoka koji je uzrokovan hidrogeološkim radovima na rijekama pritokama Amu Darji i Sir Darji. Naime, od 60-ih godina 20. vijeka vode ovih rijeka se koriste za navodnjavanje polja pamuka u Kazahstanu i Uzbekistanu. Oko 20 do 60 km3 vode se godišnje izdvoji za navodnjavanje. Zbog ovoga, nivo jezera opadne za 20 do 60 centimetara godišnje. Zapremina jezera se od 1960. smanjila za 80%, dok je narasli salinitet uništio skoro sve oblike života u jezeru.

Zbog opadanja nivoa jezera došlo je do promjene lokalne klime i izumiranja mnogih biljnih i životinjskih vrsta. To je dovelo i do propasti ribarstva i industrija koje su bile povezane sa njom. Nekadašnje luke danas se nalaze i do 50 km od sadašnje obale jezera.

Od 1989. jezero je podijeljeno na Malo more na sjeveru i Veliko more na jugu. Godine 2007. Veliko more se podijelilo na dva dijela. Ako se ništa ne bi preduzelo, vjeruje se da bi južni dio jezera nestao do 2025. Izgradnjom brane na sjeveru, došlo je do naglog rasta nivoa vode u Malom moru (do sada sa 30 na 38 metara, a predviđa se 42). Zasad je Kazahstan zainteresovan za mjere za spašavanje svog dijela Aralskog jezera uz pomoć kredita Svjetske banke, dok Uzbekistan smatra da je proizvodnja pamuka mnogo značajnija.

Neki od predloženih projekata za regeneraciju Aralskog jezera su sprovođenje vode iz Kaspijskog jezera ili skretanje sibirskih rijeka ka Aralu.

Vanjski linkovi

uredi