Angina pectoris

Angina pectoris (fon. angina pektoris) je srčano oboljenje koje se karakteriše bolom u prsima zbog prolazne ishemije miokarda (nedostatak kiseonika i krvi). Uzročnik može biti i ateroskleroza.

VrsteUredi

Postoje dvije vrste angine pektoris:

  • Stabilna
  • Nestabilna

Stabilna angina pektoris se karakteriše bolom u prsima. Bol koja se javlja može da traje od 1 do 20 minuta. Obično se javlja prilikom pojačanog fizičkog napora. Bol je karakteristična po tome što prestaje prilikom uzimanja nitroglicerina.

Nestabilna angina pektoris se karakteriše bolom koji je dosta intezivniji od stabilne angine pektoris, traje duže i nije povezan sa naporom. Zove se još i predinfarktno stanje, a nastaje iznenada. Bol koja se javlja ne prestaje uzimanjem nitroglicerina.

DijagnozaUredi

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, elektrokardiograma, ergometrijskog testa i koronarografije.

LiječenjeUredi

Kod stabilne angine pektoris uzimaju se lijekovi:

  • Nitroglicerin
  • Betablokatori

Kod nestabilne se uzimaju kalcijumantagonisti.


  Nedovršeni članak Angina pectoris koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.