Aleksander Kwaśniewski
Aleksander Kwaśniewski (fonetski: Aleksander Kvasnjevski, Białogard, 15. novembra 1954. godine) je poljski političar i novinar, predsjednik Poljske (1995–2005). U godinama 1985–1989 ministar-član Vijeća ministara, 1985–1990 član predsjedništva Vijeća za zaštitu mjesta borbe i mučeništva, 1988–1991 predsjednik Poljskog olimpijskog komiteta. Osnivač Socijaldemokratije Republike Poljske, član Sejma 1991–1995. u I i II mandatu.
| Aleksander Kwaśniewski | |
|---|---|
.jpg) | |
| 3. predsjednik Poljske | |
| Vrijeme na dužnosti 23. decembra 1995. – 23. decembra 2005. | |
| Prethodnik | Lech Wałęsa |
| Nasljednik | Lech Kaczyński |
| Lični podaci | |
| Rođenje | 15. novembar 1954 Białogard, Poljska |
| Politička stranka | nijedna (za više vidi "Alijansa Demokratske Ljevice") |
| Supružnik | Jolanta Kwaśniewska |
| Zanimanje | političar, novinar |
| Vjera | agnostik |
.jpg)
Mladost i obrazovanje
urediSin Zdzisława Kwaśniewskog (1921–1990) i Aleksandre rođene Bałasz (1929–1995). Njegov otac bio je hirurg i fudbalski sudija. Majka je bila medicinska sestra, nakon udaje se brinula o porodici i nije radila profesionalno.[1]
U mladosti se bavio atletikom u prvoligaškom klubu BKS Iskra Białogard. 1973–1977 studirao je vanjsku trgovinu na Univerzitetu u Gdanjsku. Nije završio studije.[2]
Djelovanje u Narodnoj Republici Poljskoj
urediBio je glavni i odgovorni urednik studentskog nedeljnika „itd“ (1981–1984), zatim glavni urednik „Sztandar Młodych“ („Barjaka mladih“, 1984–1985). Suosnivač prvog poljskog časopisa posvećenog kompjuterizaciji „Bajtek“, koji je osnovan 1985.[3]
U mladosti je bio aktivista socijalističkih studentskih provladinih organizacija na nacionalnom nivou.[3]
Godine 1977. pridružio se Poljskoj ujedinjenoj radničkoj partiji. Bio je ministar-član Vijeća ministara za mlade 1985–1987, a potom i predsjednik Odbora za omladinu i fizičku kulturu (1987–1990). Od oktobra 1988. do avgusta 1989. bio je ministar bez portfelja i predsjednik Socijalno-političkog odbora Vijeća ministara. U godinama 1988–1991 bio je na čelu Poljskog olimpijskog komiteta.[3]
Od februara do aprila 1989. bio je učesnik Okruglog stola. U okviru toga bio je, zajedno sa Tadeuszom Mazowieckim i Romualdom Sosnowskim, kopredsjedavajući Tima za sindikalni pluralizam.[4] Na parlamentarnim izborima 1989. godine neuspješno se kandidirao za Senat.[5]
Politička aktivnost u Trećoj Poljskoj Republici do 1995
urediU januaru 1990., zajedno sa Leszekom Millerom i Józefom Oleksyjem, postao je suosnivač Socijaldemokratije Republike Poljske (kasnije Alijansa Demokratske Ljevice, polj.:Sojusz Lewicy Demokratycznej, SLD), kojom je predsjedavao do 1995. godine. U godinama 1991.–1995. bio je narodni poslanik u Sejmu. Punio je funkciju predsjednika poslaničkog kluba SLD-a.[6][7]
Godine 1995. učestvovao je na predsjedničkim izborima kao kandidat SLD-a. Tokom predizborne kampanje, pitanje obrazovanja Aleksandra Kwaśniewskog izazvalo je kontroverzu, jer je u parlamentarnim anketama izjavio da je visoko obrazovan. U drugom krugu izbora održanom 19. novembra 1995. godine suočio se sa Lechom Wałęsom, koji je tražio reizbor. Pobijedio je sa 51,7% glasova . Vrhovni sud je rezolucijom od 9. decembra 1995. usvojenom sa odnosom glasova 12:5, odlučio da lažne informacije koje je Kwaśniewski dao o njegovom obrazovanju ne mogu uticati na ishod izbora, odbacivši prijavljene proteste i time priznavši izbore kao validne.[8]
Kandidovao se za reizbor na predsjedničkim izborima 2000. godine. Na glasanju 8. oktobra 2000. osvojio je 53,9% glasova, pobedivši u prvom krugu.[9]
Predsjednik Republike Poljske
urediDana 23. decembra 1995. godine, Aleksander Kwaśniewski je položio zakletvu kao predsjednik.
Kao predsjednik ugostio je, između ostalih, i predsjednike Sjedinjenih Država Billa Clintona (1997) i Georgea W. Busha (2001. i 2003.), papu Ivana Pavla II tokom njegovog hodočašća u Poljskoj (1997., 1999., 2002.), cara Japana Akihita (2002.), britansku kraljicu Elizabetu II (1996.). Krajem 2004. godine, tokom tzv. narandžaste revolucije u Ukrajini, postao je posrednik na inicijativu Łeonida Kuczme. Aktivno je učestvovao u razgovorima između Viktora Juščenka i Viktora Janukoviča.
26. februara 1999. ratificirao je pristupanje Poljske Sjevernoatlantskom savezu (NATO) tokom zajedničke ceremonije s predsjednikom Češke Republike Václavom Havelom.[10]
16. aprila 2003. godine predvodio je poljsku državnu delegaciju na samitu Evropske unije u Atini, tokom kojeg je potpisan sporazum o pristupanju EU. 23. jula iste godine ratifikovao je ugovor o pristupanju Republike Poljske. Poljska je pristupila EU 1. maja 2004. godine.
17. marta 2003. na zahtjev premijera Leszka Millera, donio je odluku o korištenju poljskog vojnog kontingenta u jačini do 200 vojnika kao dio snaga međunarodne koalicije da doprinese provođenju rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija br. 1441 od 8. novembra 2002. i povezane prethodne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a od strane Iraka. Misija poljskog kontingenta završena je 2008. godine.
Aleksander Kwaśniewski je kokreirao projekat i učestvovao u kampanji za ustavni referendum 25. maja 1997. za usvajanje Ustava Republike Poljske, koji je potpisao 16. jula 1997. godine.
Aleksander Kwaśniewski je pomilovao 4.245 ljudi tokom dva mandata, a odbio je da pomiluje 2.112 ljudi.
Aktivnosti nakon predsjedavanja
urediNakon što je napustio funkciju, nastavio je svoju aktivnost kao dio fondacije Aleksandra Kwaśniewskog „Amicus Europae“ osnovane 2004.[11]
Od 2006. godine kao gostujući profesor predavao je, između ostalih, i na Univerzitetu Georgetown.[12]
Godine 2007. izabran je za predsjednika programskog vijeća koalicije lijevog centra Ljevica i Demokrate. Iste godine je objavljeno da će Aleksander Kwasniewski biti kandidat za premijera ako ova stranka pobijedi. On je 21. oktobra 2007. godine, nakon slabijeg od očekivanog izbornog rezultata Ljevice i Demokrata, objavio da se povlači iz politike.
Privatni život
uredi
U novembru 1979. oženio se Jolantom Konty. Iz ovog braka dolazi njihova ćerka Aleksandra. 2005. godine, na kraju drugog predsjedničkog mandata, par se vjenčao u crkvenoj kapeli u palati.[13][14]
On se deklarira kao agnostik.[15] Istovremeno je podržao uključivanje pozivanja na kršćanstvo u preambulu ugovora o uspostavljanju Ustava za Evropu.[16]
Reference
uredi- ^ Sadowski, Grzegorz; Pleśniak, Rafał; Dzierżanowski, Marcin; Kucharski, Dariusz; Rudnik, Andrzej (27. 3. 2005). "Wybierzmy przeszłość!". Wprost (jezik: poljski). Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ Krasowski, Robert (2014). Czas gniewu : rozkwit i upadek imperium SLD. Warszawa. str. 22. ISBN 978-83-7700-148-6. OCLC 889651700.
- ^ a b c "kwasniewskialeksander.pl". kwasniewskialeksander.pl. Arhivirano s originala, 27. 10. 2015. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ Kto jest kim w Polsce : informator biograficzny. Lubomir Mackiewicz, Anna Żołna (3 izd.). Warszawa: Wydawnictwo Interpress. 1993. str. 375. ISBN 83-223-2644-0. OCLC 30018861.CS1 održavanje: others (link)
- ^ "Obwieszczenie Państwowej Komisji Wyborczej z dnia 8 czerwca 1989 r. o wynikach głosowania i wynikach wyborów do Senatu Polskiej Rzeczypospolitej Ludowej przeprowadzonych dnia 4 czerwca 1989 r." isap.sejm.gov.pl. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ "Poseł Aleksander Kwaśniewski". orka.sejm.gov.pl. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ "Poseł Aleksander Kwaśniewski". orka.sejm.gov.pl. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ "Trzy śledztwa w sprawie Kwaśniewskiego". wiadomosci.gazeta.pl (jezik: poljski). 3. 6. 2006. Arhivirano s originala, 12. 5. 2007. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ "Obwieszczenie Państwowej Komisji Wyborczej z dnia 9 października 2000 r. o wynikach głosowania i wyniku wyborów Prezydenta Rzeczypospolitej Polskiej, zarządzonych na dzień 8 października 2000 r." isap.sejm.gov.pl. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ "Ustawa z dnia 17 lutego 1999 r. o ratyfikacji Traktatu Północnoatlantyckiego, sporządzonego w Waszyngtonie dnia 4 kwietnia 1949 r." isap.sejm.gov.pl. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ "Fundacja Amicus Europae". kwasniewskialeksander.pl. Arhivirano s originala, 16. 2. 2023. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ "Aleksander Kwaśniewski zarabia 100 tys. dolarów". Bankier.pl (jezik: poljski). 13. 2. 2007. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ "Tajny ślub Kwaśniewskich". Nowości Dziennik Toruński (jezik: poljski). 8. 1. 2006. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ "Kwaśniewscy razem już od 30 lat! A ślub brali dwa razy". Fakt24.pl (jezik: poljski). 20. 12. 2009. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ "Kwaśniewski dla KP: politykierstwo to koszmar". KrytykaPolityczna.pl (jezik: poljski). 26. 2. 2008. Arhivirano s originala, 2. 3. 2008. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ Evans-Pritchard, Ambrose (4. 6. 2003). "Atheist premier attacks lack of Christianity in EU constitution". telegraph.co.uk (jezik: engleski). Pristupljeno 16. 2. 2023.
Vanjski linkovi
uredi
Aleksander Kwaśniewski na Wikimedia Commonsu- "Biuro Aleksandra Kwaśniewskiego Prezydenta RP 1995-2005". kwasniewskialeksander.pl. Arhivirano s originala, 16. 2. 2023. Pristupljeno 16. 2. 2023.
