Aleksandar Sever

Marko Aurelije Sever Aleksandar August[1] također poznat kao Aleksandar Sever[2] (1. oktobar 208 – 19. mart 235) bio je rimski car od 222. do 235. Bio je poslednji car iz dinastije Severa.

Aleksandar Sever
Car Rimskog carstva
Vladavina11. mart 222 – 19. mart 235.
PrethodnikHeliogabal
NasljednikMaksimin I Tračanin
SupružnikSalustija Orbijana
Sulpicija Memija
DinastijaSever
OtacMarko Julije Gesije Marcijan
MajkaJulija Avita Mameja
Rođenje1. oktobar 208.
Arka Cezareja, Rimsko carstvo
Smrt19. mart 235. (u 26. godini)
Moguntiacum, Gornja Germanija, Rimsko carstvo

Naslijedio je rođaka Heliogabala nakon njegovog ubistva 222, da bi na kraju i sam bio ubijen, čime je započeta kriza trećeg stoljeća – gotovo 50 godina građanskih ratova, stranih invazija i kolapsa monetarne ekonomije.

Heliogabala su zajedno sa njegovom majkom Julijom Soemijas ubili njegovi čuvari, koji su, kao znak prezira, bacili posmrtne ostatke u rijeku Tiber.[3] Aleksandar i njegov rođak bili su unuci Julije Maese, koja je bila sestra carice Julije Domne i koja je organizovala Heliogabalovo ga Treća Galska legija proglasi carem.

Bio je i najmlađi jedini legalni rimski car tokom postojanja ujedinjenog carstva. Aleksandrova mirnodopska vladavina koja je bila najduža vladavina jednog jedinog cara od Antonina Pija.[4] bila je prosperitetna. Međutim, Rim je bio vojno suočen s rastućim Sasanidskim Carstvom i rastućim upadima germanskih plemena. Uspio je riješiti prijetnju Sasanida. Ali kada je vodio kampanju protiv germanskih plemena, Aleksandar je pokušao da donese mir baveći se diplomatijom i podmićivanjem. To je otuđilo mnoge u rimskoj vojsci, što je dovelo do zavjere koja je rezultirala njegovim ubistvom u logoru kod Moguntiacuma., njegove majke Julije Avite Mamaee i njegovih savjetnika. Nakon njihove smrti, uslijedilo je krunisanje Maksimina Traksa. Aleksandrova smrt je označila događaj epohe za krizu trećeg vijeka.

Mladost uredi

Aleksandar Sever je rođen 1. oktobra 208. godine u Arka Cezariji u Feniciji[5][6][7] kao sin Gesija Marcijana i Julije Avite Mameje. Kako je Julija Avita Mameja bila nećaka Septimija Severa, njegova baka Julija Maesa je smatrala da on ima više potencijala u sticanju podrške Pretorijanske garde od svog drugog unuka, sve nepopularnijeg cara Heliogabala. Tako je, da bi sačuvala vlastiti položaj, naredila Heliogabalu da usvoji mladog Aleksandra,[8] a zatim dogovorila Heliogabalovo ubistvo kako bi osigurala prijestolje Aleksandru.[9] Nakon Heliogabalovog ubistva, Aleksandar Sever je sa 14 godina postao najmlađi car u historiji Rima.[10]

Tokom vladavine, Aleksandar Sever se uveliko oslanjao na upute svoje bake Julije Maese i majke Julije Mameje. Kao mlad, nezreo i neiskusan adolescent, Aleksandar Sever je vrlo malo znao o vladanju i ratnim sposobnostima. Vremenom se, međutim, vojska divila njegovim jednostavnim vrlinama i umjerenim ponašanjem koje je bilo toliko različito od Heliogabala.

Reference uredi

  1. ^ Cooley, str. 496.
  2. ^ "Alexander Severus". World History Encyclopedia. Pristupljeno 28. 1. 2021.
  3. ^ Dio, 60:20:2
  4. ^ A handful of emperors since Antoninus Pius reigned for longer than 13 years, but for some or most of their reign they were co-emperors with others and therefore they were sole emperor for less time.
  5. ^ Furius Dionysius Filocalus, Chronograph of 354, Part 3: "DIVI·ALEXANDRI·KAL·OCT".
  6. ^ Herodian, who lived during his reign, writes that Elagabalus and Alexander were "about fourteen and ten, respectively" in May 218 (5.3.3). The Epitome de Caesaribus (23, 24), written over a century later, states that "he lived sixteen years", while Alexander died in his "twenty-sixth year" (Elagabalus lived 18 years).
  7. ^ Benario 2023.
  8. ^ Jasper Burns (2006). Great Women of Imperial Rome: Mothers and Wives of the Caesars. London: Routledge, pp. 214–217. ISBN 1134131852
  9. ^ Wells, Colin (1997). The Roman Empire, Harvard University Press.
  10. ^ "Alexander Severus". World History Encyclopedia. Pristupljeno 27. 1. 2021.

Izvori uredi

Antički izvori uredi

Moderni izvori uredi