Aachen (fonetski: Ahen), također poznat kao Bad Aachen (na francuskom jeziku i starom engleskom jeziku kao Aix la Chapelle) je banjsko lječilište i pogranični grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Aachen se razvio iz rimskog naselja i banjskog lječilišta, nakon čega je postao omiljena srednjovjekovna carska rezidencija Karla Velikog,[1] a od 936. do 1531. godine, ovaj grad je bio mjesto gdje su krunisani njemački kraljevi.

Aachen
Grad
Vijećnica u Aachenu
Vijećnica u Aachenu
Službeni grb Aachen
Grb
Država Njemačka
PokrajinaSjeverna Rajna-Vestfalija
Vlada
 • NačelnikMarcel Philipp (CDU)
Površina
 • Ukupno160,83 km2
Nadmorska visina266 m
 • GustoćaGreška izraza: Neočekivani / operator /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj52062–52080
Pozivni broj0241/02405/02407/02408
Registracija vozilaAC
Veb-sajtwww.aachen.de
Aachen katedrala
Svjetska baština
Lokacija Njemačka
Kriterijii, ii, iv, vi
Referenca3
Uvrštenje1978. (2. sjednica)

Najzapadniji je grad u Njemačkoj, smješten blizu granice s Belgijom i Holandijom, 61 km zapadno-jugozapadno od Kölna[2][3] u bivšem rudarskom području. Jedan od vodećih njemačkih instituta visokog obrazovanja u tehnologiji, Univerzitet RWTH Aachen nalazi se u gradu. Aachenska industrija obuhvata: nauku, inženjering i informatičku tehnologiju. Godine 2009. Aachen se našao na osmom mjestu među gradovima u Njemačkoj po pitanju inovacija.[4] Po podacima iz 2007 godine, grad je imao 259.030 stanovnika.

Svjetska baština - Aachenska katedrala uredi

Gradnja ove kapele, sa osmougaonom bazilikom i kupolom, započela je oko 790–800 pod carem Karlom Velikim. Prvobitno inspirisan crkvama istočnog dela Svetog Rimskog Carstva, u srednjem veku je sjajno uvećan. Ovdje je i sahranjen Karlo Veliki.

Riznica katedrale u Aachenu smatra se jednom od najvažnijih crkvenih riznica u sjevernoj Evropi. Najistaknutiji predmeti inventara su Lotarov krst (oko 1000. godine nove ere), izrađen od zlata i umetnut dragim kamenjem, tamnoplava baršunasta misnica s izvezenim biserima, relikvijar-bista Karla Velikog od srebra i zlata i mramorni sarkofag ukrašen reljefom Otmice Prozerpine, koji je nekada sadržavao tijelo Karla Velikog. [5]

Reference uredi

  1. ^ Mueller, Joerg (26. 7. 2017). "Aachen | Historic Highlights of Germany". www.historicgermany.travel. Pristupljeno 26. 7. 2017.
  2. ^ Bridgwater i Aldrich 1968, str. 11.
  3. ^ Bayer 2000, str. 1.
  4. ^ RWTH Aachen University i 2013.
  5. ^ "UNESCO - Svjetska baština - Katedrala". UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 11. 2021.


  Nedovršeni članak Aachen koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.