28. 6. 1914. (knjiga)

28. 6. 1914. je roman bosanskohercegovačkog književnika Zlatka Topčića objavljen 2019. godine. Drugo izdanje je objavljeno 2021. i osvaja dvije nagrade; Nagradu Fondacije za izdavaštvo za najbolju knjigu (2021) i Nagradu "25. novembar" za knjigu godine (2022).[1]

28. 6. 1914.
AutorZlatko Topčić
Jezikbosanski
Vrsta djelaroman

Tematizira Sarajevski atentat, a predstavljen je na Internacionalnom festivalu književnosti "Bookstan".[2][3][4]

Kritike uredi

U vrijeme kada se u regionu historija prekraja i ispisuje u svrhu vodećih nacionalističkih ideologija, kada historijski događaji postaju neka vrsta nostalgije, pa neostvarene mogućnosti u prošlosti (nacionalni porazi) najzad, novom interpretacijom (historija ili historijski romani), postaju neočekivano snažna realizovana sadašnjost u prošlosti, Zlatko Topčić donosi roman koji, iako duboku zaronjen u historiju, u velikom luku zaobilazi žanr povijesnog romana (kakvi se mahom u zadnje vrijeme mogu čitati u regionu) i piše roman sa historijskom patinom.

Vješto vođenom pričom (niz umetnutih novela), dobro usidren u mogućnosti jezika (precizna i funkcionalna sintaksa), ekstradijegetskom naratorskom perspektivnom (koja u isto vrijeme začudno uspjeva da pokrene i mit i ironiju, i historiju i autoreferenciju), Topčić majstorski determinira galeriju historijskih likova i njihovih sudbina koji su na različite načine bile uzrokom ili posljedicom atentata 1914. u Sarajevu.

Pretvarajući opšte podatke i ideje zvanične historije u priču o običnim i neobičnim ljudima Sarajeva i Bosne (sa velikim eruditskim sposobnostima), Topčićev roman se nemilosrdno razračunava sa "zvaničnom historijom" u periodu 1914. godine i njenim posljedicama (fragmentarno, naprijed i nazad po povijesnoj liniji događanja – od doba kraljeva u Bosni pa do savremenosti).

Roman "28. 6. 1914.", ustvari, duboko podriva bilo kakve apsolutne "historijske istine", razbija i uništava mit o posljednjim iluzijama o historiji i njenim "procesima", o zvaničnim verzijama velikih događaja, o "spontanim" dešavanjima naroda, o pokretima, revolucionarima, herojima, buntovnicima, o "pravim" uzrocima i povodima za ratove, donoseći jednu posve neobičnu priču, lišenu bilo kakvog romantičarsko-ideološkog zanosa, o bosanskom čovjeku. Naprosto, Topčić je u svom sjajnom romanu historijske događaje prikazao kao skup artikulisanih iskaza jezika s obzirom na diskurs, s obzirom na iskaze koji sačinjavaju predmet tumačenja, odnosno, uspio je da svede "historiju odozgo" na "historiju odozdo".

Prof. dr. Edin Pobrić

Zlatko Topčić, odlučivši se za temu Sarajevskog atentata, nije vjerovatno ni slutio da će ispisati restauraciju jednog povijesnog vremena, grada Sarajeva, grada slučaja, grada kapisle, te da će čitaocima pokloniti hroniku o našim naravima i zabludama, roman o mentalnoj slici ljudi ovog podneblja... Topčićev roman podriva, rastače, demitologizira fakte zvanične, forsirane, politizirane i ideologizirane historije, ispisujući vrlo uvjerljivu priču o unutrašnjem tkivu Bosne, koje je, uvijek, u svojim dubinama i finesama složenije od nametnutih stereotipa.[5]

Almir Zalihić

U vrlo zanimljivoj fikciji... autor iskače čas u prošlost Bosne, čas u njezinu - iz onoga kuta gledano - budućnost, razračunavajući se s mitologizacijom povijesti koja uvijek služi kao repromaterijal masovnog političkog zločina.

Boris Rašeta

Topčićev roman predstavlja jedno od najuvjerljivijih i najinteligentnijih književnih djela o tom sudbonosnom događaju naše povijesti.[6]

Prof. dr. Vahidin Preljević

Autor sa nevjerovatnim talentom.

Sandrinarr, "Goodreads"

Ovdje možemo govoriti o velikom piscu.

Gaia, "Goodreads"

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ "Zlatko Topčić dobitnik nagrade "25. novembar" za roman "28.6.1914."". penbih.ba. 29. 11. 2022. Pristupljeno 3. 12. 2022.
  2. ^ "28. 6. 1914". buybook.ba. Pristupljeno 2. 10. 2019.[mrtav link]
  3. ^ "Zlatko Topčić: Odlomak iz romana „28. 6. 1914."". penbih.ba. 31. 8. 2019. Pristupljeno 2. 10. 2019.
  4. ^ "28.6.1914". jergovic.com. 7. 7. 2019. Pristupljeno 2. 10. 2019.
  5. ^ "Književna kritika Stava: Restauracija jednog povijesnog vremena, grada Sarajeva, grada slučaja, grada kapisle". stav.ba. 21. 8. 2020. Pristupljeno 25. 8. 2021.
  6. ^ "Knjižni blok: Deheroizacija atentata". oslobodjenje.ba. 9. 6. 2021. Pristupljeno 23. 8. 2021.