Velika očekivanja

O djelu

Dickensovo remek-djelo

Velika očekivanja (eng. Great Expectations) je remek-djelo engleskog književnika realiste, Charlesa Dickensa. Djelo "Velika očekivanja" se prodavalo po sedmičnim epizodama od 1860. do 1861. godine. Neke procjene govore da se na sedmičnom nivou ovo djelo prodavalo u 100.000 primjeraka.

Riječ je o romanu koji prati odrastanje junaka, njegov život, odgoj, moralni i psihološki razvoj. Takav roman se naziva bildungsroman. Dickens je ovim romanom težio stvoriti društvenu reformu. Samim tim, ovaj roman može biti i društveni roman i kritika društva iz ondašnjeg vremena. Piščeva dob bila je okarakterisana nepravdom, iskorištavanjem zarad ličnog dobra, siromaštvom i podjelama na staleže. Sve ove društvene poteškoće bile su motiv za stvaranje Dickensovog masterpisa. Dickens je još kao dječak prošao kroz razne nedaće, jedna od njih je ta da je bio žrtva iskorištavanja u radnom procesu. U njegovim djelima je i dan-danas prisutna svježina, u smislu da nisu izubila značaj.

Sve dok je čovječanstva bit će i nepravde. Život je vječita borba između dobra i zla. S jedne strane imamo elemente, koji opisuju raskoš, a s druge strane imamo već spomenuto siromaštvo. Cilj je bio prikazati svijet onakav kakav on jest, jer je ideal realizma istina.

Ovo djelo prema nacionalnoj podjeli pripada engleskom realizmu, dok prema razvojim fazama, "Velika očekivanja" čine rani realizam.

Pisac

Glavni članak: Charles Dickens

Period piščevog stvaralaštva

Realizam je književnoumjetnički period koji je obilježio drugu polovicu 19. stoljeća. Bio je prisutan u evropskim zemljama (Francuskoj, Rusiji, Engleskoj, Poljskoj...) i stvorio je najveća imena književnosti. Najznačajniji predstavnici realizma su definitivno: Dostojevski, Tolstoj, Honoré de Balzac, Charles Dickens, Nikolaj Vasiljevič Gogolj i drugi. U ovom periodu se daje ogroman značaj izučavanju društva, pojava i procesa u društvu, ali i pojedincu. Stari kontinent će proći kroz brojne revolucije, smjene vlasti i mnoge druge promjene koje će utjecati na društvo i pojedinca. Pojavit će se i ogroman industrijski i tehnološki napredak koji če zajedno sa pozitivnim stranama stvarati i one negativne. Tadašnji književnici će svojim pisanjem težiti stvoriti društvene promjene i umjetnošću promijeniti društvo. Tadašnje neuko i siromašno stanovništvo Ujedinjenog Kraljevstva je kupovalo Dickensova djela kako bi se opismenilo, učilo čitati i samim tim napredovalo.

Tema

Životna priča jednog momka, koji prolazi kroz pustolovine bijeloga svijeta.

Sadržaj

Uvod: Dickens nas uvodi u roman gdje se siroče nalazi kraj groblja gdje su ukopani njegovi rođeni. On u svom životu ima samo sestru i njenog muža (kovač). Uvod je više-manje deskriptivan kako bismo se upoznali sa likovima ovog djela. Naš protagonist je prošao brojne tuče, neslaganja… U jednom dvoru će upoznati svoju buduću ljubav, ali gospođicu Havišam koja će mu pomoći da se dalje obrazuje. Tu upoznaje Sarah Poket, mnoge druge, ali i Estelu.

Zaplet: Naš protagonist se oprašta rodne grude i ide u London. Postaje džentlmen. Upoznaje Herberta, njih dvojica će se sprijateljiti, te će mu ovaj dati nadimak Hendel (njemački muzičar koji je napisao "Kovačeve simfonije"). Herbert i "Hendel" (Pip) će razgovarati o brojnim životnim temama, kroz običan, ali i intiman razgovor.

Vrhunac: Pip ulazi u dugove, saznaje da njegova sestra umire, saznaje da se njegov suparnik Bentley Drummle sastaje sa Estelom. Pip će postati nesretan. Ući će u mnoge probleme. Izjavit će svoju ljubav Esteli, ali u pogrešan trenutak. Umrijet će i gospođica Havisham od posljedica zadobivenih od vatre. Pip saznaje ko su roditelji gđice. Havisham. Pip će kasnije ponovo pasti u probleme, ali će izvući živu glavu. 

Rasplet: Pip odlazi u Kairo. Prihvaća ponudu svog prijatelja Herberta, te započinje život iznova. U Egiptu će ostati nekih 10ak godina, te će se vratiti u Englesku.

Kraj: Posjetit će Džoa i njegove. Vidjet će i Estelu koja će tražiti njegov oprost. Otvorit će svoje srce, ali i njegovo u razgovoru sa Pipom. Njih dvoje će biti skupa, te će se roman završiti onako kako je bilo suđeno.

Likovi

• Pip (protagonist bildungsromana, momak iz provincije)

" Joe Gargery (muž Pipove sestre, kovač po zanimanju, nakon smrti njegove sestre postat će muž gospođice Biddy)

• Gospođica Gargery (Pipova sestra)
• Herbert (prisni prijatelj Pipa, Klarin zaručnik, kasnije muž)
• Estela (Pipova ljubav iz mladosti, koja će stvoriti hepi-end)
• Gospođica Havisham (lik sa "ukletom" sudbinom, najčudniji lik Dickensovog romana)
• Bentley Drummle (antagonist romana, pokvaren lik ovog djela)
• Biddy (osoba dobrog srca i duše, buduća žena Džoa)
• Orlik (antagonist)

Ideja djela

Preći prepreku je zapravo pobijediti sebe. A pobjeda nad samim sobom je tvoja najveća pobjeda, ali i poraz. U moru želja treba ostati priseban. Vječna je borba između dobra i zla, ali, na kraju, uvijek dobro pobijedi.