Varšavski ustanak
Varšavski ustanak (1. avgust – 3. oktobar 1944.) bio je oružani ustanak protiv njemačkih trupa koje su okupirale Varšavu, koji je organizovala Domovinska vojska kao dio operacije „Burza“ („Bura“), u kombinaciji sa otkrivanjem i službene aktivnosti najviših struktura poljskog državnog podzemlja. Najveća vojna operacija Domovinske vojske. Maksimalni domet ustanka pokrivao je dio gradskih četvrti na lijevoj obali, malu oblast desne obale Varšave, kao i Kampinosku šumu, Legionowo i okolinu Marki. Bila je to najveća bitka koju je podzemna organizacija vodila protiv okupatorskih snaga tokom Drugog svjetskog rata.[1][2]
Varšavski ustanak bio je vojno usmjeren protiv Njemačke, a politički protiv SSSR-a i njemu podređenih poljskih komunista. Komanda Domovinske vojske planirala je da prije ulaska Crvene armije sama oslobodi glavni grad, nadajući se da će ojačati međunarodnu poziciju vlade Republike Poljske u egzilu i zaustaviti proces potčinjavanja i sovjetizacije Poljske koji je vodio Staljin. Nakon izbijanja ustanka, Crvena armija je zaustavila ofanzivu prema Varšavi, a sovjetski diktator je uporno odbijao da pruži ustanku bilo kakvu ozbiljnu pomoć. Podrška koju su pobunjenicima pružile Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, međutim, bila je ograničene prirode i nije bitno uticala na situaciju u Varšavi. Kao rezultat toga, slabo naoružane ustaničke jedinice vodile su usamljenu borbu protiv nadmoćnih njemačkih snaga 63 dana, koja je završila kapitulacijom 3. oktobra 1944. godine.
Tokom dvomjesečnih borbi, gubici poljske vojske iznosili su oko 16.000 ubijenih i nestalih, 20.000 ranjenih i 15.000 zarobljenih. Usljed vazdušnih napada, artiljerijske vatre, teških uslova života i masakra koje su organizovale njemačke trupe, stradalo je između 150.000 i 200.000 civilnih stanovnika glavnog grada. Kao rezultat pobunjeničkih borbi i sistematskog rušenja grada od strane Nijemaca, uništena je većina zgrada na lijevoj obali Varšave, uključujući stotine neprocjenjivih spomenika i objekata velike kulturne i duhovne vrijednosti.
Varšavski ustanak se smatra jednim od najvažnijih događaja u novijoj istoriji Poljske. Zbog svojih tragičnih posljedica, posebno velikih ljudskih i materijalnih gubitaka, pitanje legitimnosti odluke o podizanju ustanka i dalje je predmet rasprava i žestokih polemika.
Reference uredi
- ^ "Powstanie Warszawskie 1944 r." wojsko-polskie.pl (jezik: poljski). Pristupljeno 15. 2. 2023.
- ^ Skolimowski, Marek. "63 dni walk w stolicy: Jaki był sens Powstania Warszawskiego?". Rzeczpospolita (jezik: poljski). Pristupljeno 15. 2. 2023.
Literatura uredi
- Ciechanowski, Jan M. (2009). Powstanie Warszawskie : zarys podłoża politycznego i dyplomatycznego (jezik: poljski). Pułtusk: Akademia Humanistyczna im. Aleksandra Gieysztora. ISBN 978-83-7549-074-9. OCLC 551617125.
- Krajewski, Kazimierz; Łabuszewski, Tomasz (2006). Powstanie Warszawskie : fakty i mity (jezik: poljski). Warszawa: Instytut Pamięci Narodowej. ISBN 83-60464-03-0. OCLC 81948265.
Vanjski linkovi uredi
- "World War 2: Warsaw Uprising 1944". warsawuprising.com (jezik: engleski). Pristupljeno 15. 2. 2023.