Odoljen

(Preusmjereno sa Valerijana)

Odoljen (valerijana), lat. Valeriana officinalis. Drugi nazivi: valerijana, odoljenka, macina trava, odolen.

Odoljen ili Valerijana
Illustration Valeriana officinalis0.jpg
Sistematika
CarstvoPlantae
(nesvrstani)Eudicots
(nesvrstani)Asterids
RedDipsacales
PorodicaValerianaceae
RodValeriana
VrstaV. officinalis
Dvojno ime
Valeriana officinalis
L. & Maillefer
Gajeni odoljen
Odoljen ružičasti cvijet
Odoljen bijeli cvijet
Osusen korijen odoljena

KarakteristikaUredi

Odoljen je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Valerianaceae koja naraste i do 2 metra visine. Korijenje je razgranato dužine i do 20 centimetara. Listovi su perasto nazubljeni i oni bliže korijenu se donekle razlikuju od onih pri vrhu. Cvjetovi mogu biti bijeli ili ružičasti. Odoljen cvjeta od juna do augusta. Sjeme sazrijeva od jula do septembra. Biljka nije osjetljiva na mraz i dobro podnosi hladnu klimu. Cvjetovi su hemafrodični, to jest sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje).

Hemijski sastavUredi

Tačan hemijski sastav korjena odoljena i eteričnog ulja zavisi od nekoliko faktora: vrste odoljena, mjesta i vremena berbe, i dijela korijena. Navedene vrijednosti su varijabilne. Tanji djelovi korijena sadrže, 1-2% eteričnog ulja (Aetheroleum Valerianae). Deblji i stariji dijelovi korijena sadrže više izo-valerijanske kiseline. Eterično ulje sadrži najvećim dijelom bronil-izovalerijanat, slobodni borenol i izo-valerijansku kiselinu, terpineola, pinena, kamfena, limonena i neka složenija jedinjenja borneola sa mravljom i sirćetnom kiselinom. Definitvan stav se može utvrditi samo analizom trenutno skupljenog korijena ili proizvodne serije eteričnog ulja. U nekim proiyvodnom serijama ustanovljeno je i prisustvo glikozida–valerozida, zatim tanina, i saponina. Korijen i eterično ulje sadrže i manje količine organskih kiselina kao što su: palmitinska, mravlja, sirćetna i jabučna.

Upotreba u mediciniUredi

Odoljen je oficijelna medicinska biljka prema farmakopeji bivše Jugoslavije, Njemačke i Velike Britamije, prvenstveno korijen(radix) i tinktura.[1][2] Odoljen se prvenstveno koristi za uspostavljanje nervne ravnoteže. Zbog hemijskog sastava, djeluje na centralni nervni sistem, smanjuje spazam mišične mase, reguliše rad srca, pojačava izlučivanje žuči. Kod holecistitisa djeluje kao antispazomodik. Indikacije: Holescititis, diskinezija, neurastenije, neuroze, histerija, hipersenzibilitet, astma na nervnoj bazi, insomnija (nesanica), tahikardija i slično.

Primjena u narodnoj mediciniUredi

Narodni ljekari preporučuju odoljen ženama u klimakteriju, te kod napadaja migrene i histerije. Koristi se u vidu čaja[3] za liječenje od alkoholizma. Ostale primjene u narodnoj medicini su identične primjenama u savremenoj medicini.

Dodatna literaturaUredi

  • Dr. Enes Hasanagić, Ljekovito bilje i jetra str.231. Svjetlost, Sarajevo, 1984.
  • Britanska farmakopeja: B.P.C(1934) i Brit.Herb.Pharm(1983)
  • Pharmacopoeia Jugoslavica, edito prima (PhJugI) 1933.
  • Peta Jugoslovenska farmakopeja, 2000.
  • The Complete German Comission E Monographs 1988. Američko izdanje. Str. 225 – 227.

Vanjski izvoriUredi

ReferenceUredi

  1. ^ Britanska farmakopeja: B.P.C(1934), Brit.Herb.Pharm(1983)
  2. ^ The Complete German Comission E Monographs 1988. Američko izdanje. Str. 225 – 227.
  3. ^ Čaj od odoljena