Otvori glavni meni

Islamski teolozi su složni da treba ispuniti pet šartova, tj. uslova da bi hadž postao obavezan, a to su:

  1. islam
  2. razum
  3. punoljetnost
  4. sloboda
  5. mogućnost.

S tim što se za ženu uslovljava još jedan šart, a to je da sa njom putuje neko od najbliže rodbine (ar. mahrem), shodno hadisu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojem se kaže: Nije dozvoljeno ženi koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan putovati jedan dan, a da sa njom nije mahrem. [1]

Podjela uslova (šartova) hadžaUredi

Teolozi su ove šartove podijelili u tri grupe:

  • Prva grupa su šartovi od kojih zavisi ispravnost hadža, a to su islam i razum, što znači da hadž ne obavlja nevjernik, niti umno poremećena osoba, niti bi bio ispravan ako bi ga obavili.
  • Druga grupa su šartovi kojima hadž postaje obavezan i punopravan, a to su punoljetnost i sloboda, što nije uslov ispravnosti hadža, jer ako bi maloljetnik ili rob obavili hadž njihov hadž bi bio ispravan s tim što ostaju dužni obaviti hadž islama kada maloljetni postane punoljetan, odnosno kada rob postane slobodan.
  • Treća grupa u kojoj imamo jedan šart od kojeg zavisi samo obaveznost obavljanja hadža, a to je mogućnost, jer ako bi neko obavio hadž a nije bio u mogućnosti, njegov hadž bi bio ispravan i punopravan.

Propis obavljanja hadža za drugog (ar. bedel)Uredi

Onaj ko umre, a nije bio u mogućnosti da za života obavi hadž sa njega ta dužnost spada nakon smrti, u čemu nema razilaženja među učenjacima. Međutim, postavlja se pitanje šta ako je bio u mogućnosti da ga obavi?

Ispravno je da ta dužnost ostaje i nakon smrti, pa su stoga nasljednici dužni da izdvoje dio imetka kako bi za preminulog obavili hadž, bez obzira da li im to on oporučio ili ne, jer to ostaje obaveza kao što je slučaj i sa dugom. Ibn Abbas, radijallahu anhuma, prenosi hadis u kome se kaže da se neka žena zavjetovala da će obaviti hadž, međutim, smrt ju je spriječila u tome, pa je njen brat došao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i upitao ga o tome. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ga upita:

-Ako bi tvojoj sestri ostao dug, da li bi ga vratio?
-Naravno, odgovori mu čovjek, pa mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče:
-Allahov dug je najpreči da se vrati. [2]

Da li može obaviti hadž za drugoga onaj koji nije obavio hadž za sebe?Uredi

Ispravno je da ne može obaviti hadž za drugoga sve dok ga ne obavi za sebe, shodno hadisu u kojem se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, čuo čovjeka kako nijeti hadž i govori:

-Odazivam Ti se za Šubrumu.
-Ko je Šubrume? - upita ga Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a on mu odgovori da je to njegov brat, ili je rekao da mu je rođak, pa ga Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upita:
-A jesi li obavio hadž za sebe?
-Ne. - odgovori čovjek, pa mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče:
-Obavi hadž za sebe, a zatim za Šubrumu.[3]

Dozvoljeno je, također, obaviti hadž za staru i iznemoglu osobu koja nije u mogućnosti da ga sama obavi. Dokaz tome je hadis kojeg prenosi El-Fadl ibn 'Abbas, radijallahu anhuma, a u kojem se kaže da je neka žena iz plemena Has'am, na oprosnom hadžu, rekla Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem:

-Allahov Poslaniče, kada je propisan hadž kao obaveza moj otac je već bio oronuli starac i ne može sam da se drži na jahalici, pa mogu li ja za njega da obavim hadž?
-Naravno. - odgovori joj Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (muttefekun alejhi).

Da li je dozvoljeno odgađati obavljanje hadža ili ne?Uredi

Po najprihvatljivijem mišljenju većine učenjaka, obavezno je odmah po sticanju mogućnosti obaviti dužnost hadža, nakon što se ispune uslovi za to. Dokaz tome je općenitost ajeta u kojem Uzvišeni Allah kaže:

Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti... (Kur'ana 3:97)
Hadž i umru radi Allaha izvršavajte! (Kur'ana 2:196).

Ibn 'Abbas, radijallahu anhuma, prenosi hadis u kome Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, kaže: Požurite sa obavljanjem hadža, jer niko od vas ne zna šta ga sutra čeka.[4]

BilješkeUredi

  1. ^ muttefekun alejhi
  2. ^ hadis bilježi En-Nesai
  3. ^ hadis bilježi Ahmed, Ebu Davud, Ibn Madže i El-Bejheki koji za njega kaže da je vjerodostojan (ar. sahih)
  4. ^ hadis bilježe Ebu Davud, Ahmed i El-Hakim koji kaže za ovaj hadis da je vjerodostojan (ar. sahih)

BibliografijaUredi

Također pogledajteUredi