Uvertira (knjiga)

Uvertira je pikarski-triler roman bosanskohercegovačkog književnika Zlatka Topčića objavljen 2018. godine.

Uvertira
Autor	Zlatko Topčić
Jezik	bosanski
Žanr	pikarski roman triler
Vrsta djela	roman

Predstavljen je na Internacionalnom festivalu književnosti "Bookstan", a kritika ga je ocijenila kao “veliki i višeslojni, koji donosi priču o umjetnosti i stradanju te njihovoj bolnoj isprepletenosti”.

Radnja

Uvertira govori o bosanskoj reinkarnaciji Leopolda i Wolfganga Amedeusa Mozarta u Abdulahu Veladaru, ocu i sinu. Poput svojih slavnih prethodnika od prije dvjesto godina, on, umjesto Evropom, početkom devedesetih godina putuje po Bosni i Srbiji predstavljajući muzičko čudo od djeteta, Abdulaha Veladara sina. Međutim, kada 1995. godine njegov sin bude ubijen, život Abdulaha Veladara oca pretvara se u dvostruku potragu: za njegovim kostima rasutim u četirima grobnicama, te za prvim partiturama šestogodišnjeg Wolfija sa zavjereničkom namjerom da dokaže kako je u bivšem životu on bio Leopold, preduzimljivi i požrtvovani otac koji je pomagao svom sinu nesumnjivim koautorstvom, sa željom da ga učini još većim čudom nego što je bio.

Abdulah Veladar zatim osveti sina, ali srbijansko tužiteljstvo njegovu osvetu tretira kao terorizam i njemu zbog toga biva uskraćeno pokopati sina u Potočarima 11. jula. Ipak, traži da se pregršt njegovih koščica spusti uz uvertiru za Don Giovanija, jer se u tom kratkom djelu najbolje izražava njegov kratki život. Velika muzička nadarenost, ali i činjenica da su obojica završili u masovnim grobnicama, velikoj očinskoj boli Abdulaha Veladara, dovoljni su argumenti da povjeruje kako se u tijelu njegovog sina ponovo rodio Wolfi, ali u okolnostima koje mu nisu pružile šansu da se ostvari u muzici kao prije dva stoljeća.

Likovi

• Abdulah Veladar

Kritike

“	Ispisavši roman Uvertira u ključu magijskog realizma unutar postmodernog diskursa, Zlatko Topčić još jednom je pokazao svoje pripovjedačko umijeće. Zapletenom fabulom sa elementima zavjere, intertekstualnim i intermedijalnim dionicama roman donosi priču o Mocartu i njegovom ocu, te priču o Abdulahu Veledaru, ocu i sinu, također talentiranim muzičarima iz Strgačine kod Tuzle. Poigravajući se sa različitim pripovijednim obrascima, autor često mijenja naratorsku poziciju iz subjektiviziranog trećeg lica u ispovijedni oblik prvog lica, uvodi epistolarnu formu, citira kompletna liberta, kao i notne zapise. Hronotip jedne od paralelnih fabularnih linija je Austrija osamnaestog vijeka, a drugi Bosna i Srbija krajem dvadesetog i početkom dvadeset i prvog vijeka. Njihova veza ogleda se u reinkarnaciji Leopolda i Wolfganga Mocarta u Veledarima, ocu i sinu. Očeva potraga za Mocartovim prvim notnim zapisima stvara fabularnu napetost, dok traženje i pronalazak sinovih ostataka ostvaruju lirsku zgusnutost romana. Mocartova Uvertira za Don Giovannia, osim što je dominantan motiv romana u cjelini, nameće se i kao njegov vantekstualni dio. Iako takva vrsta intermedijalnosti nije obavezna, ipak, čitanje uz slušanje Uvertire, osobito Apendiksa u kojem Topčić otvara intertekstni razgovor sa romanom Na drini ćuprija Ive Andrića, postaje istinski umjetnički doživljaj.	”
Prof. dr. Dijana Hadžizukić

“	Kada vidite naslov Uvertira i na prvim stranicama otkrijete da su Topčićevi ključni junaci umjetnici muziciranja, učiniće vam se jasnim zbog čega je izabrao ime koje označava uvod u veće muzičko djelo, najčešće operu. Opustićete se, uživati u majstoriji pripovijedanja, zamišljaćete taj neobični svijet koji je ispisao i onda shvatiti da je riječ o alegoriji i porukama koje dopiru dalje i prodiru dublje nego što ih je moguće poslati sa svjetskih koncertnih pozornica. Šta je bila uvertira za ono što nam se desilo devedesetih i jesu li manipulacije u umjetnosti jednake zločinima protiv čovječnosti, neka su od pitanja kojima će nas autor zabrinuti. Zlatko Topčić pišući Uvertiru napisao je veliki roman, zahvaljujući kojem će nam biti jasnije zašto nam je ovako kako je.	”
Kristina Ljevak

“	Autor sa nevjerovatnim talentom.	”
Sandrinarr, "Goodreads"

“	Ovdje možemo govoriti o velikom piscu.	”
Gaia, "Goodreads"

Također pogledajte

• Bosanskohercegovačka književnost