Turbeta u Banjoj Luci

Turbeta u Banjoj Luci predstavljaju objekte memorijalne arhitekture Bosne i Hercegovine.

Halil-pašino turbe

Planski uništavajući sve tragove islamske kulture u Bosni i Hercegovini u toku rata 1992-1995. godine, po nalogu ratnih zločinaca, uništeni su miniranjem do temelja mnogobrojni objekti, kao i sva turbeta u Banjoj Luci.

Turbe Hasana Defterdara, vakifa, koje se nalazilo uz samu munaru Arnaudija džamije srušeno je kada i džamija, postavljanjem 300 kg eksploziva. Džamija je bila pod zaštitom UNESCO-a.

Ferhat-pašino turbe (1579.) u Banjoj Luci, koje se nalazilo u haremu sa desne strane istoimene dzamije, potpuno razoreno je. Sagrađeno još za Ferhad-Pašina života, a u njemu je pokopano njegovo tijelo nakon ubistva u Budimu, i tijelo njegovog sina i unuka. Obnovljeno je zajedno sa džamijom.

Turbe dvojice Ferhat-pašinih bajraktara, lijevo od Ferhadije takođe srušeno je. Turbe je bilo sa kamenom kupolom prekrivene olovom koji je sa skinut za vrijeme Prvog svjetskog rata, pa je stavljen lim. Nije bilo natpisa na ulazu.

Turbe Safi-kadino u haremu Ferhadije, kao i šadrvan, srušeno je. Bilo je oktagona oblika, ozidano kamenom, ez natpisa na ulazu. Imalo je šatorasti krov na osam voda, i potječe iz kasnijeg perioda.

Turbe Gazanfer-bega također sravnjeno je sa zemljom.

Turbe dvojice sinova Gazanfer-bega je srušeno. Bilo je spojeno jednom kapijom sa očevim turbetom.

Turbe Behram-efendije, i njegova džamije na Desnoj Novoseliji u Banjoj Luci, srušeni su, kao i tzv. "kuija" (ćelija ispod zemlje, jedinstven primjer na Balkanu).

Turbe Mustajbašica u banjalučkom naselju Grab takodjer porušeno je.

Postoje informacije da se i turbe Ali-paše Rizvanbegovića nalazilo pored Ferhadije.

Halil-pašino turbe

Turbe je srušeno 1993. godine i obnovljeno 2014. godine.

Lokacija Halil-pašino turbe se nalazi na prostoru Hiseta, u Kozarskoj ulici, na pola puta između Donjeg i Gornjeg Šehera, na lijevoj obali Vrbasa. Uz turbe je nastao harem, gdje su ukopi počeli od kraja 17. stoljeća, i trajali sve do 1992/1995. godine. Proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Halil-paša porijeklom je iz Lijevča polja u blizini Banje Luke, pa su ga nazvali Lijevčanin. Bio je admiral turske mornarice, a pred kraj života došao je u Banju Luku kao beglerbeg Bosanskog pašaluka (1589-1595), naslijedivši na tom mjestu Ferhad-pašu. Turbe je po legendi podigao narod, kao znak zahvalnosti za njegova dobra djela. U turbetu je bio sahranjen i njegov bajraktar Turbe je oktogonalne osnove dimenzija 9,05 x 9,5 m. Visina kupole je 7,25 m, koja leži na trompama i prelomljenim lukovima. Građeno je klesanim krečnjakom, čiji su zidovi debljine 75 cm, dok je kupola od cigle. Ulaz u objekt je završen segmentnim lukom, iznad koga je postavljen tarih na kamenoj ploči, a sve uokviruje prelomljeni luk.

U unutrašnjosti turbeta su tri niše i tri prozora uokvireni kamenim ramovima, a iznad prozorskih otvora je izveden prelomljeni luk. U prozorskim otvorima su kovani demiri. Iznad jednog prozora je ploča sa tekstom na bosanskom jezikuno Halil-paši. Iznad tambura uzdiže se kupola. U unutrašnjosti turbeta se nalazi sarkofag beglerbega Halil-paše i sarkofag Halil-pašinog bajraktara.