Tropizam

Tropizmi (grč. τρόπος - tropos = smjer, usmjerenje) su pokreti biljaka i/ili njihovih organa koji su izazvani jednostranim stimulansima, a nastaju nihovim savijanjem prema izvoru podražaja. Ovakvi pokreti razlikuju se od nastija, kod kojih smjer pokreta ne zavisi od smjera podražaja, već o građi organa. Savijanje u smjeru izvora draži označava se kao pozitivni (+), a u suprotnom smjeru kao negativni (–) tropizam; savijanje prema smjeru podražaja, pod izvjesnim uglom je plagiotropizam. Takvo savijanje je obično posljedica različitog intenziteta rasta jedne strane organa, a rijetko zbog promjene turgora.

Gljiva Phycomyces ispoljava fototropizam

Primjer gravitropizma korijenovog sistema, u ostacima podruma jedne rimske vile u Arheološkom parku u Italiji

Uspravljanje izdanaka kadulje koji se zbog pozitivnog fototropizma uvijaju u obliku U, prema gore

Prema prirodi izvora podražaja, razlikuju se:

• fototropizam, izazvan jednostranim osvjetljenjem,
• geotropizam /gravitropizam, rast pod uticajem sile Zemljine teže, odnosno gravizacije,
• hemotropizam, usmjeren djelovanjem neujednačene raspodjele nekih otopljenih ili plinovitih tvari,
• hidrotropizam, pokreti korijena i/ili drugih organa prema područjima različitog parcijalnog pritiska voode.
• tigmotropizam, izvor podražaja je dodir (kontakt),

Pregled

Pokreti cijelih biljnih organizama i/ili njihob+vih orgama, mogu biti:

• Slobodni i organski;
• Inducirani: tropimi i nastije, i
• Autonmnni pokreti.

Odsječak stabljike kadulje je zamišljen kao model ponavljajućeg fototropizma; Istovremeno, područja lista daju više ili manje odgovor na okomito incidentno svjetlo (u realnom vremenu od oko 13 sati)

"Za više biljke (koje su pričvrsćene za podlogu) nije svojstveno slobodno kretanje u prostoru. Medutim, na uticaj spoljasnjih činilaca, one mogu reagirati promjenom položaja pojedinih organa i organela. Otijentacija organa u prostoru ima veliki adaptivni značaj i odgovara funkciji poje­dinih organa u životu biljaka.

U biljnotn svijetu mogu se razlikovati slobodna lokomotorna kretanja i pokreti organa - lokomotorni pokreti."

Slobodni pokreti susreću se kod modrozelenih algi, bakterija, a karakteristični su i za pojedine stadije razvića kod nekih visih biljaka: zoospore gljiva, algi, muških polnih ćelija i dr. Ako neki spoljašnji činilac određuje pravac slo­bodnih lokomotornih kretanja, onda su to taksije. U zavisnosti od prirode nadražaja razlikujemo: fototaksije, hemotaksije, termo­taksije itd., na osnovu smjera lokomotorne reakcije sve one dijele se na pozitivne, nega­tivne i poprečne (transverzalne).

Pokreti pojedini organa karaktetistični su za biljke više organizacije, a mogu biti inducirani i autonmnni. Inducirani su izazvani uticajima razlicitih spoljašnjih (egzogenih) činilaca, a autonmnne pokrete kontroliraju unutrašnji (endogeni) mehanizmi.

Također pogledajte

• Nastija
• Fototropizam