Tibor Sekelj (14. februara 1912. - 20. septembra 1988.), po mađarskom pravopisu poznat i kao Székely Tibor , bio je poliglot [1], istraživač, autor i „građanin svijeta“. 1986. godine izabran je za člana Akademije esperanta i počasnog člana Svjetske esperantske asocijacije. Među njegovim romanima, putopisima i esejima, njegova novela Kumeŭaŭa, la filo de la ĝangalo („Kumewawa, sin džungle“), dječja knjiga o životu brazilskih Indijanaca, prevedena je na sedamnaest jezika, a 1987. godine je proglašena najboljom knjigom za djecu u Japanu. [2] Evropska esperantska unija je 2011. proglasila 2012. godinu „Godinom Tibora Sekelja“ u čast sto godina od njegovog rođenja. [3]

{{{ime}}}
DržavljanstvoJugoslavija
Obrazovanjepravnik
Uzastopna mjesta boravka Tibora Sekelja u Evropi, u mladosti (1912–1939) i po povratku iz Južne Amerike (1954–1988)

Počevši od 1939. godine, Sekelj je bio neumorni globetrotter, i iako se uvijek vraćao u Srbiju između mnogih putovanja, njegova potreba za istraživanjem novih horizonata spojila se sa nezasitnom znatiželjom o ljudima. Njegova putovanja i ekspedicije dale su knjige koje su prevedene na preko dvadeset jezika.

Sekelj je veći dio svog života posvetio odbrani i promociji esperanta. Član odbora UEA od 1946. godine, tražio je preko trideset godina - s kratkom pauzom, prepucavajući se s Ivom Lapennom, zbog njegove aktivnosti u okviru Instituta por oficialigo de esperanto (IOE), [4] da bude dio sveopćeg esperanto Kongresa. I kao predstavnik IDU-a - Međunarodnog komiteta za etnografske muzeje - učestvovao je na brojnim konferencijama. Sekeljeve poliglotske sposobnosti često su garantovale da samo on može razumjeti sve tamošnje multinacionalne govornike.

Napomene i reference uredi

 

  1. ^ In regard to his nationality, Sekelj said that he was a world citizen with Yugoslav citizenship. He never emphasized his Hungarian citizenship although his parents were Hungarians, nor did he consider himself to be either Croatian or Serbian. That said, he lived in Croatia and Serbia for long periods as a Yugoslav (with a Yugoslav passport), though always with a declaration of being a world citizen.
  2. ^ http://esperanto.net/literaturo/roman/sekelj.html Information about Esperanto authors.
  3. ^ Universal Congress in Copenhagen and activity of EEU in the Blog of Zlatko Tišljar
  4. ^ Instituto por Oficialigo de Esperanto = Institution for Officialization of Esperanto