Špinat

(Preusmjereno sa Spanać)

Špinat (lat. Spinacia oleracea), rjeđe spanać i zelje, je vrsta biljaka iz roda Spinacia (špinat) koji pripada porodici Amaranthaceae. Raste divlje u jugozapadnoj Aziji, odakle se proširila po cijelom svijetu. Koristi se kao povrće i za spravljanje raznih salata.

Špinat
Ženska biljka špinata
Ženska biljka špinata
Sistematika
CarstvoPlantae
RedCaryophyllales
PorodicaAmaranthaceae
RodSpinacia
VrstaS. oleracea
Dvojno ime
Spinacia oleracea
L.

Špinat je jednogodišnja zeljasta biljka (rijetko dvogodišnja), koja naraste do 30 cm. U toplijim krajevima može prezimiti. Listovi su naizmjenični, jednostavni, ovalni, na bazi trokutasti, različitih veličina od 2 do 30 cm dugi i 1-15 cm široki. Veći listovi se nalaze pri bazi biljke dok su manji listovi smješteni iznad. Cvjetovi su neugledni, žuto-zeleni, od 3-4 mm u promjeru. Iz njih se stvara malehni suhi, tvrdi plod od 5-10 mm koji sadrži nekoliko sjemenki.

Obični špinat, Spinacia oleracea je dugo smatran dijelom taksonomske porodice Chenopodiaceae. Međutim od 2003. godine Chenopodiaceae su spojeni sa porodicom Amaranthaceae pod zajedničkim nazivom Amaranthaceae unutar taksonomskog reda Caryophyllales. Unutar porodice Amaranthaceae su dvije potporodice Amaranthoideae i Chenopodioideae.

Etimologija

uredi

Engleska riječ spinach datira iz kasnog 14. vijeka i potiče od francuske riječi épinard nepoznatog porijekla. Određene teorije iznose moguću vezu sa staroprovansalskog espinarc, preko katalonskog espinac, andaluzijskog arapskog asbinakh (اسبيناخ), arapskog sabaanikh (السبانخ) te perzijskog اسپاناخ (aspanakh), u grubom značenju zelena ruka[1]. Međutim, veliki i raznolik broj formi ove riječi daje određene sumnje u ovu teoriju.[2]

Ishrana

uredi

Špinat ima veliku prehrambenu vrijednost i veoma je bogat antioksidansima, naročito kada je sirov, svjež ili brzo prokuhan. On je bogat izvor vitamina A (naročito luteina), vitamina C, E, K, magnezija, mangana, folata, betaina, željeza, vitamina B2, kalcija, kalija te mnogih drugih minerala, kao i omega-3 masnih kiselina. Nedavno, u špinatu su pronađeni i opioidni peptidi nazvani rubiskolini. Vitamin B9 (folna kiselina) je prvi put izoliran iz špinata 1941. godine. Špinat je vrlo dobar izvor folne kiseline, koja je jedna od neophodnih za održavanje života svih ćelija.

Špinat, sirov
Hranjiva vrijednost po 100g
Energija97 kJ
Ugljikohidrati3.6 g
Šećeri0.4 g
Vlakna2.2 g
Masnoće0.4 g
Bjelančevine2.9 g
Voda91.4 g
Vitamin A ekviv.469 μg (52%)
Tiamin (Vit. B1)0.078 mg (6%)
Riboflavin (Vit. B2)0.189 mg (13%)
Niacin (Vit. B3)0.724 mg (5%)
Vitamin B60.195 mg (15%)
Folna kiselina (Vit. B9)194 μg (49%)
Vitamin C28 mg (47%)
Kalcij99 mg (10%)
Željezo2.7 mg (22%)
Magnezij79 mg (21%)
Fosfor49 mg (7%)
Kalij558 mg (12%)
Cink0.53 mg (5%)
Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba.
Izvor: USDA baza podataka za namirnice

Željezo

uredi

Prema podacima Američkog ministarstva za poljoprivredu, porcija od 180 g kuhanog špinata sadrži oko 6,43 mg željeza. Međutim, i pored velikog sadržaja željeza, špinat sadrži i neke supstance koje onemogućavaju apsorpciju željeza u organizmu kao što je, naprimjer, oksalna kiselina i njeni derivati. Ona se može vezati za željezo dajući željezne oksalate, čineći takvo željezo neupotrebljivo u organizmu. Pored toga, prekomjerne količine oksalata mogu ukloniti velike količine željeza iz organizma. Međutim, određene studije na pacovima su pokazale da dodatna oksalna kiselina u ishrani može povećati apsorpciju željeza u odnosu na pacove koji nisu dobijali dodatnu oksalnu kiselinu u hrani.[3]

Reference

uredi
  1. ^ Douglas Harper, Online Etymological Dictionary s.v. spinach. (pristupljeno 3. juli. 2010)
  2. ^ Oxford English Dictionary (3. izd.). Oxford University Press. September 2005
  3. ^ http://jn.nutrition.org/cgi/reprint/114/3/526.pdf