Somatotropna ćelija

Somatotropne ćelije – poznate i kao somatotropi ili somatotrofi (grč. σῶμα, σῶματος - sōmat, soma = tijelo + τροφή - trofē, trofēin = ishrana, razvoj) – su ćelije u prednjem režnju hipofize, koje proizvode hormon rasta.[1][2][3]

Somatotropna ćelija
Identifikatori
CodeTH H3.08.02.2.00021
THH3.08.02.2.00021
FMA83095
Anatomska terminologija

Opis uredi

Somatotropne ćelije čine 20% svih ćelija prednjeg režnja hipofize. One luče hormon rasta (GH) kao odgovor na hormon stimuliranja hormona rasta (GHRH, ili somatokrinin) ili su inhibirane djelovanjem GHIH (somatostatin), koji dobjju iz hipotalamusa preko vena portnog sistema hipofize i Meissnerovog pleksusa.[4][5]

Nedostatak hormona uredi

Kada je nivo somatotropina u organizmu nizak, kao lijek, obično se propisuje hormon rasta, koji se komercijalno proizvodi i putem [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva, kada se izvrši transgeneza odgovarajućeg ljudskog gena u genom Escherichia coli.[6]

Nedostatak u lučenju somatotropina prije puberteta ili prije kraja novog rasta koštanog tkiva, može dovesti do hipofiznog patuljastog rasta. Kada je hormon rasta manjkav, šećer u krvi je nizak jer insulin nije u suprotnosti sa normalnom količinom hormona rasta.[5]

Višak hormona uredi

Ako postoji višak hormona rasta, to je obično zbog povećanog lučenja somatotropnih ćelija u prednjoj hipofizi. Značajan iznos viška somatotropne sekrecije prije puberteta ili prije kraja novog rasta koštanog tkiva može dovesti do gigantizma, bolesti koja izaziva prekomjeran rast tijela (npr. visine preko 7 stopa), uz neuobičajeno duge udove. Višak lučenje hormona rasta nakon puberteta može dovesti do akromegalije. To je bolest koja uzrokuje abnormalan rast izbočina na rukama, glavi, vilicama, kao i jezika. Neki simptomi povezani s akromegalijom uključuju teško znojenje, masnu kožu, nepravilnu obrada šećera u ishrani (dijabetes), visok krvni pritisak, povećanje kalcija u urinu i oticanje štitaste žlijezde i artritis.

Goveđi somatotrtopin uredi

Goveđi somatotropin javlja se u hipofizi goveda, a razlikuje se u strukturi od ljudskog hormona rasta i biološki je neaktivan kod čovjeka. Goveđi somatotropin pomaže u regulaciji količine proizvedenog mlijeka. Rekombinantni goveđi somatotropin (rBST) je hormon koji se ubrizgV kravama za povećanje mliječnosti.

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  3. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
  4. ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1
  5. ^ a b Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds. (2005). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo. ISBN 9958-9344-1-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

Vanjski linkovi uredi