Smrt u Muzeju moderne umjetnosti

Smrt u Muzeju moderne umjetnosti je zbirka pripovjetki Alme Lazarevske koja je objavljena godinu dana nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Zbirka se sastoji od naslovne i šest drugih pripovijetki te govori o iskustvu opsade grada Sarajeva, koncentrisanom u krugu jedne porodice, kao unutrašnja perspektiva iz koje autorica progovara a ujedno je i način herojske borbe pred užasima rata.

Opis uredi

Kako se radnja dešava u ratno doba, kada su život i smrt izloženi i kada sve gubi značenje, iz tog razloga u pripovjetkama se ne koriste lična imena već se koriste zajednička kao npr: On (njen suprug) za sve muškarce, Ona (pripovjedačica) sve žene, i Dječak (za svu djecu). Autorica individualizira likove, što će se pokazati još vidljivijim u posljednoj, naslovnoj priči, kada pored sto ispitanika popunjava upitnik, te kroz vlastite odgovore prikazuje, kako ljudi nisu statistika, kako imaju svoje životne priče. Lazarevska u ovoj zbirci ne samo da ukršta topos jednog grada, nego i njegovo vrijeme, jer od opsade je počelo novo računanje vremena. Tako predstavljen hronotop autorica predstavlja u posljednoj pripovijetci, kada komentira odgovor jedne žene na isti ankenti upitnik koji je i sama popujavala. Pitanje je glasilo „kako želite umrijeti“ žena je odgovorila, da bi željela umrijeti „bez dugog bolovanja i sa lijepim sjećanjima“, gdje autorica eksplicitno povlaći temu hronotopa u opkoljenom gradu, i kaže: „Premda, teško je u teškoj bolesti i u opkoljenom gradu, odrediti šta je kratko, a šta dugo. Cijela zbirka je sačinjena od izrazitih kontrasta, rat je paralela miru, život se ogleda u smrti i sl.

Kritički osvrt uredi

“U smrti u Muzeju moderne umjetnosti tematski obrađuje rat, ali tako da na mjesto panoramičnosti povijesne apokalipse daje kamernu sliku porodice i porodičnog ambijenta. Ta namjera da se opiše ratna svakodnevnica direktno je suprostavljena konstruiranju herojske kulturne paradigme i velike povijesne naracije, koja je na južnoslavenskom prostoru u pravilu ideološki postamentirana.”[1] ( Kazaz E. Lovrenović I. Rat I priče iz cijelog svijeta:Antologija nove bosanskohercegovačke pripovjetke)EPH Liber, Zagreb, 2009.

Reference uredi

  1. ^ Kazaz, E., Lovrenović, I. (2009). Rat i priče iz cijelog svijeta : antologija nove bosanskohercegovačke pripovijetke. EPH. ISBN 9789533001371. OCLC 794603846.