Razgovor s korisnikom:Emir Kotromanić/Arhiva1

Hej, evo i ja sam se vratio napokon

Zdravo Emire

Evo trenutno sam u Sarajevu, a još ću biti do kraja mjeseca. Nemam računar u stanu pa moram vazda ići na internet klubove u gradu da bi imao pristup wikipediji, odnosno internetu općenito. Zato nisam odavno bio na wikipediji.. a još zadnjih nekoliko dana sam imao temperaturu 40 stepeni pa... eto... to je šta bi sa mnom.

Rijetko sam gledao šta se dešava na wikipediji jer kad imam pristup internetu obično se bavim s važnijim stvarima, ali jesam, primjetio sam šta se dešava tom članku na engleskoj wikipediji. To je žalosno.. stvarno sam ljut. A najviše me nervira to što većina toga što oni pišu su kompletne gluposti (npr. Kravica, 3000+ srpskih "žrtava".. ima još dosta toga). Pokušat ću još dok sam ovdje da to sve malo ispravim (nadam se zajedno s Dadom), ali na žalost neću moći biti puno aktivan sve dok se ne vratim u Ameriku. A ni tad neću baš bit aktivan kao nekad..

Da li se je šta drugo važno dogodilo ovdje na našoj wikipediji? Odgovori mi kad se vratiš.. have a good trip. - Asim

I ja se slazem s prijedlogom, mada ne koristim yahoo cesto. Asim Led 22:37, 30 juli 2005 (CEST)

Poziv

Dado, Asime, Kal-El, SPQR, Bosnawi i Harač, volio bih kada biste me kontaktirali na moj email: emirarven@yahoo.com, jer imam ideju kako da se bolje organizujemo u radu na wikipediji.

Mislim, da bismo trebali biti mnogo organizovaniji kako bismo efikasnije pisali odnosno prevodili članke, a u skladu s našim mogućnostima i slobodnim vremenom, pogotovo kada su u pitanju teme vezane za BiH, ali također i efikasno sprječavali vandale koji nam s vremena na vrijeme dolaze sa "susjednih" wikipedija. Šta mislite o tome. Javite mi emailom pa ću vam saopštiti ideju, a nakon toga možemo diskusiju nastaviti i ovdje...Emir Arven 22:24, 27 jun 2005 (CEST)

Hvala Kal-El za brzi odziv. Cekam i ostale zainteresovane pa da vidim da li cemo ideju realizovati ili ne.Emir Arven 09:23, 28 jun 2005 (CEST)

OK, Asime, kontaktiraj me na moj email emirarven@yahoo.com, pa cu ti mejlom napisati detalje kreiranja grupe. Mogu se koristiti i druge adrese, ali posto je grupa yahoo-ova, najbolje mi bilo koristiti tu adresu.Emir Arven 11:02, 31 juli 2005 (CEST)

Rasprave

Molim te pogledaj Kafić i napiši svoje mišljenje. Već je napravljen kanal #balkan.wikipedia. O ovome će biti obaveštene i ostale balkanske Wikipedije. Pozdrav, --Pokrajac - ambasador srpske Vikipedije 14:50, 10 mar 2005 (CET)

Ajde Emire prestani da penis i probaj da uradis nesto konstruktivno. Evo ti jedan predlog: Napisi relevantan clanak o Cetnickom pokretu sa svim linkovima i relevantnim referencama; napisi posten clanak o Drazi Mihajlovici sa cinjenicama a ne samo osudama i ocenama. Kada to uradis i ako uradis to dobro -znaci neutralno i enciklopedijski ja mislim da ce to biti pravi potez.

Mislim da je onaj kratki članak koji je napisan o draži sasvim dovoljan. Ako nešto ne štima citiraj rečenicu po rečenicu za koju smatraš da je netačna ili nekorektna pa da se suočimo sa argumentima. Smatram da zločinac Draža Mihailović ne treba da ima veliku pažnju na ovoj enciklopediji.Emir Arven 14:51, 16 maj 2005 (CEST)

Nije uopće važna veličina teksta, mada shodno zločinima koje je počinio, dotičnoj osobi treba posvetiti više pažnje. Jednostavno iz razloga ukoliko mi ovdje ne postavio dovoljno objektivnih informacija o ovom zločincu posjetioc će ih potražiti tamo gdje se njegova ličnost prestavlja likom oslobodioca. --Bosnawi 14:59, 17 maj 2005 (CEST)

Pa čekaj Emire sad, stani, polako... Šta će onda onoliki članak o Hitleru majku mu! Bez obzira koliki Draža bio zločinac, on je vredan pažnje kako bi njegova eventualna dobra ili loša dela ostala u sećanju svih nas! Ma ne, znam šta ćeš opet odgovoriti... Naravno u autoritativnom stilu i u fazonu čoveka koji "sve zna". Takve nikad nisam podnosio...

Sta je problem sa konstatacijom da su osmanlije bili najveći agresori bosne?Nikakavo objašnjenje samo brisanje,pogotovo jer onaj članak "pozadina",sadrži gluposti.Nasljednik habsurške monarhije ugarska kruna?Alo?193.198.216.88

Srbi su bili agresor na Bosnu jos od vremena Stjepana II Kotromanica (cak i ranije u nekoliko pohoda), kada su prodrli do Bobovca, od tada datira njihova otvorena agresivna politika. Nastojali su pripojiti Bosnu Srbiji, a bosanske krstjane tj. sljedbenike Crkve bosanske istrijebiti. O tome postoje dokumenti kada traze od Pape da suzbije heretike u Bosni. A nakon toga, kada Bosnjaci prelaze masovno na islam, svoju vijekovima generisanu mrznju ispoljavaju genocidnom politikom prema Bosnjacima.Emir Arven 14:19, 27 jun 2005 (CEST)

Malo si se zanio.Ako sve to i stoji,nisi pobio nijedan argument vezano za osmanlije kao osvajače..

Nikada nisam negirao činjenicu niti sam imao namjeru da pobijam argument da su osmanlije osvajači Bosne. To je navedeno u prvoj rečenici članka kada se spominju i ostali osvajači na Bosnu. Međutim članak nije o Osmanlijama nego o prošlom ratu u Bosni i Hercegovini.Emir Arven 15:54, 28 jun 2005 (CEST)

Iz samog ustrojstva osmanske države vidi se vojni,agresorski karakter.Oni su 4.stoljeća!!!! bili okupatori!!!! Bosne.Cijela Europa još bruji o strašnim turskim osvajačima.Srbi nikad nisu vladali Bosnom(sad su to uspjeli djelom).,a sto se tiče njihove nasilne vanjske politike,ona je bila najviše okrenuta prema Hrvatskoj.Zbog Turaka(migracija stanovništava Srbi vuku svoje "povjesno pravo" na dio Hrvatske.Srbi nisu samo vršili genocid protiv Bošnjaka,nego i Hrvata u Bosni i Hercegovini.Ako sve ovo i zanemariš, onaj članak sadrži povjesne nebuloze...

Već sam spomenuo da su Turci navedeni uz Srbe, Hrvate, Austrijance itd. kao agresori, međutim članak nije o Osmanlijama nego o prošlom ratu u Bosni. Što se tiče samih osmanlija oni kao osvajači za razliku od Srba i Hrvata nisu imali politiku etničkog čiščenja, koncentracionih logora i genocida. Prvi dokument u Evropi o ljudskim pravima je Ahdnama sultana El-Fatiha koju je on izdao bosanskim katolicima da slobodno ispovijedaju vjeru 1463. godine.Emir Arven 15:54, 28 jun 2005 (CEST)

Vidim da s tobom nema smisla razgovarat.Ko kod imalo razumije povjest on ne uspoređuje 16.stoljeće,i tadašnje metode okupacije,sa 21.stoljećem.U većini crkava diljem europe,stoji molitva Bogu da sačuva ljude od osmanskih osvajačkih pohoda.Prvi dokumenti o ljudskim pravima ide iz Stare Grčke(ako znaš ,kad je to bilo).Današnja moderna Turska pokazuje koliko zastupa ljudska prava,a kamoli vojna osmanska država..Ali dobro ,ne vrjedi se stobom svađati.Tek sam sad vidio da si prihvatio neke sugestije...Mislim da ako već hoćeš tražiti pozadinu srpske agresivne politike,onda to treba gledat u paketu sa politikom prema Hrvatskom,jer je to vanjska granica "Velike Srbije",i rat je tamo počeo prvo skoro dvi godine ranije....

Genocid u Srebrenici

Emire, pitanje za tebe. Našao sam prevod jednog dijela teksta sa engleske wiki na ICTY stranici u slučaju Krstić. Možeš li javiti gdje si našao informacije o Masovnim pogubljenjima (Mass Executions). Također ako možeš pomoći oko preslovljavanja imena Bošnjaci. Pozdrav --Dado 23:32, 6 avgust 2005 (CEST)

Selam i Tebi dobri čovječe [[[Mir Harven]]], Pa ti si pravi internacionalac. Što radiš ovdje? Kako si? Kako ide bratstvo i jedinstvo? Što, bolan, ne dade Hrvatima, da doznaju da imaju svoj Kur'an i kako Ti ide uređivanje Herceg-Bosne one iste protiv koje se borio prvi prevoditelj Kur'ana hrvatskim jezikom i zbog koje nemaš mnogo vremena za hrvatsku Wikipediju. --Mitras 14:22, 15 avgust 2005 (CEST)Tomahawk iliti --Mitras 14:22, 15 avgust 2005 (CEST)'''Mitras'''

Polupao si lončiće, matere mi. A što se tiče Miralema, kako ga ja zovem, zamolio bih te da moje strance ne prljaš njegovim nickom.Emir Arven 14:50, 15 avgust 2005 (CEST)

U redu, ako moja asocijacija na Miralema nije točna iskreno se ispričavam za pogrješno ciljanu kritiku. Ali ta osoba je sklonila vijest da je jedan Hrvat, s francuskog, načinio prvi prijevod Kur'ana. Valjda se boji da ne bi koji Hrvat, ne daj Bože zbrisao u Islam iz prelijepog Tuđmanovog i Bobanovog zagrljaja. Nazvao je citiranje jedne Sure Kur'ana "suludim pokušajem da se objavi cio Kur'an". Taman i da jeste tome tako, zar je to suludo. Ponuditi Božju objavu. Sad ću ju zaista i ostvariti, samo ću poslušati savjet administratora i objaviti na način kao što je uređna jedinica Biografija, razbivši cjelinu na 114 dijelova. Još jednom - isprika, ali sam mislio da se radi o maloj preobrazbi pseudonima, a makar i loš prijevod Kur'ana, bez namjernih iskrivljivanja je ogroman poduhvat. Nek' ga netko poduzme, a Dretar je preveo kompletnu Bibliju i Kur'an. --Mitras 07:23, 22 avgust 2005 (CEST)Mitras

Ljudski je griješiti. Na bosanskoj Wikipediji možeš pisati i o Dretaru i o njegovim djelima bez ikakvih problema.Emir Arven 05:19, 4 septembar 2005 (CEST)

Kur'an (arapski: أَلْقُرآن al-qur'ān) u prenesenom prijevodu "recitacija"; takođe zvan Al Qur'ān Al Karīm; ili izvedeni nazivi Quran, Koran, te rijetko Alcoran) je sveta knjiga Islama. Muslimani vjeruju da je Kur'an objava Božjih riječi i kulminacija Božje objave čovječanstvu, preko Božjeg poslanika Muhameda a.s. u periodu od 23 godine preko meleka Džabraila (Jibril - Gabriel).

U daljnem tekstu koristimo izraz Kur'an kako je definisano pravopisom bosanskog jezika.

Format Kur'ana

Kur'an se sastoji od 114 sura sa ukupno 6236 ajeta isključujući 112 bismilla koje se obično podrazumijevaju kao bezbrojne, ili 6348 uključujući i njih; tačan broj ajeta je različit, ne zbog sadržaja, nego zbog različitih metoda njihovog brojanja. Muslimani obično povezuju sure, ne sa njihovim brojevima, nego sa arapskim imenima koja su izvedena na neki način iz date sure. (Pogledajte listu imena sura.) Sure nisu poredane po hronološkom redu (po redu po kojem islamski učenjaci vjeruju da su i objavljivani) nego po drugačijem redu, prvenstveno prema veličini sura, što muslimani vjeruju da je takođe inspirisano od Boga. Nakon kratkog uvoda, Kur'an nastavlja sa najdužom surom, a završava sa nekim najkraćima.

Jezik Kur'ana

Kur'an je jedna od prvih pisanih knjiga u Arabiji. On je napisan u ranoj formi klasičnog arapskog jezika, poznatog u engleskom jeziku kao "Kur'anski" arapski. Postoji nekoliko ostalih primjera arapskog iz tog vremena.(Mu'allaqat, ili suspendirana oda, za koju se vjereuje da je jedan primjer arapskog jezika prije islama; ostali kažu da je kreirana poslije Muhameda a.s. Preživjelo je samo pet natpisa iz pred islamskog arapskog jezika.)

Ubrzo nakon smrti Muhameda a.s. 632. godine, Islam se proširio izvan Arabije, te osvojio većinu tadašnjeg "civiliziranog" svijeta. Arapi su morali da se suoče sa milionima stranih osoba, sa kojima su morali na neki način komunicirati. Jezik se brzo mjenjao da bi mogao odgovoriti novonastaloj situaciji, gubeći na svojoj kompleksnosti i nejasnom rječniku. Nekoliko generacija nakon Prorokove smrti, mnoge riječi korištene u Kur'anu postale su nejasne za obične ljude koji su govorili svakodnevni arapski, budući da se arapski jezik puno promjenio, velikom brzinom. Beduini su govorili izmjenjenim jezikom, prihvatljivo malom brzinom izgovaranja, tako da su rani arapski leksikografi njih tražili da im objasnjavaju teške riječi ili razjašnjavanju neke tačke gramatike. Dijelom zbog potrebe religije da objasni Kur'an slabijim govornicima, arapska gramatika i leksika su postale značajne nauke, pa je model za literarni jezik zadržao do danas taj govor iz Kur'anskih dana, prije nego neki trenutno vazećih dijalektata

Muslimani smatraju Kur'an velikim i značajnim zbog njegove poezije i dotjeranosti, kao i da je ta njegova literarna perfekcija dokaz njegovog božanskog porijekla. Budući da je ta perfekcija vidljiva samo za govornike arapskog jezika, stoji kao još jedan razlog zašto se samo originalni arapski tekst smatra kao pravi Kur'an. Prevodi su smatrani manje sjajni, prije kao interpretacije božijih poruka, negoli same direktne poruke od Boga. Tradicionalno upravljanje prevodima i publikacijama Kur'ana daje upute da kada je knjiga izdana, ona ne može imati jednostavni naslov "Kur'an". Naslov uvijek mora da sadrži odredbeni pridjev (sprečavajući konfuziju sa ostalim "recitacijama", u arapskom smislu), pa zbog toga najviše izdanja Kur'ana nose naslove poput Sveti Kur'an, Plemeniti Kur'an, i ostale naslove sličnog značenja.

Svaki priznati učenjak islamske škole trebao bi biti u mogućnosti da u najmanju ruku čita i razumije Kur'an u njegovoj originalnoj formi. Mnogi muslimani, djeca i odrasli, uključujući i one koji uopšte ne razumiju arapski jezik, uče Kur'an djelomično ili u cjelini, u originalnom obliku, jer je to zaista potrebno radi obavljanja molitve - namaza.

Prevodjenje

Za prevodjenje na cirilicu koristim Vucko program. Dobra stvar je sto prevodi i sa cirilice na latinicu pa se mogu i clanski sa srpske wiki prebaciti na bosansku. Vidi [1]. Sto se tice tastature isto kao sto ubacis opciju za hrvatski jezik koja ti omogucuje da koristis čćšđž tako mozes i da instaliras srpski jezik na cirilici tj чћшђж. Sve je sastavni dio OS-a. (pod Control Panel - Regional and Language Options - Languages tab - Details - Add) Obicno se blizu sata na ekranu pojavi mali interfejs sa kojim jednostavno mozes da saltas jezike. --Dado 20:19, 16 avgust 2005 (CEST)

Ako niste još primjetili, sada postoji opcija za bosanski jezik koja također omogućuje korištenje čćšđž.

Vidi fakat. Nisam to primjetio. Promjenio sam interfejs. --Dado 22:09, 16 avgust 2005 (CEST)

Hvala za informacije. Izgleda da vi koristite XP, za razliku od mene kada su ove jezicke opcije u pitanju, ja koristim starije Pendzere, tako da mi trazi dodatni CD sa fontovima, kada hocu da postavim na Serbian(cyrillic).Emir Arven 22:36, 16 avgust 2005 (CEST)

Županija vs. Kanton

U Ustavu ovog kantona piše Zapadnohercegovačka županija... Mislim da je u tom slučaju dobro imati oba termina. Hvala.

Možda se takav kompromis može napraviti u državnim institucijama (jer u njima se govore sva tri jezika u BiH), ali ovo je enciklopedija na bosanskom jeziku koja ne poznaje taj termin. To bi bilo isto kada bismo sada mi otišli na hr wiki i umjesto kanton pisali nahija ili pašaluk.Emir Arven 13:00, 17 avgust 2005 (CEST)

U redu, izvrsno argumentirano, ali ja govorim sa stanovišta običnog čovjeka koji dođe na ove stranice ili ste mišljenja da na ovom siteu treba isključiti drugu terminologiju u svakom pogledu.

Naravno da ne treba isključiti drugu terminologiju (sinonimi mogu biti korisni), ali nažalost niti u pravopisu bosanskog jezika riječ županija ne postoji, niti je zakonski utemeljena ne samo u bosanskom nego i u hrvatskom jeziku. Što se mene tiče možeš navesti napomenu da Hrvati kanton nazivaju županija, iako je taj termin neustavan (kao neka dodatna informacija). Ali ne vidim smisla komplikovati...Emir Arven 13:13, 17 avgust 2005 (CEST)

Hej

Emire, da li si to ti korisnik EmirA? Malo sam zbunjen. Sjetio sam se da si bio predlozen za upravnika pa trebao bi ti dati ta prava.. ali Emir Arvenu ili EmirA-u?Asim Led 19:17, 3 septembar 2005 (CEST)

Ja sam Emir Arven, dugogodišnji član :) A zaista ne znam ko je EmirA. Emir Arven 19:25, 3 septembar 2005 (CEST)

Inače zadnje dvije sedmice sam jako bio zauzet, pa nisam mogao da učestvujem u radu Wikipedije. Inače, napisao sam nekim printanim medijima poziv da promovišu bosansku Wikiepdiju. Nadam se da će neko objaviti naš poziv da se Wiki omasovi, jer imamo malo članova, a mnogo je anonimnih izmjena. Emir Arven 19:29, 3 septembar 2005 (CEST)

Zdravo. Ja se izvinjam ako sam stvorio zabunu. Kad sas se registrovao jednostavno sam koristio moje ime i prvo slovo mog prezimena. --EmirA 19:45, 3 septembar 2005 (CEST)

Ma nema problema, dobro nam došao. Samo, možda bi bilo dobro ako dopuniš svoju korisničku stranicu. Asim Led 20:56, 3 septembar 2005 (CEST)

Ma bitno je da nas ima što više. Emir Arven 19:51, 3 septembar 2005 (CEST)

Aha, u redu. Dat ću ti puna upravnička prava malo kasnije danas. Još bi trebao predložiti par novih korisnika za ta prava. Wikipedia nam više nije toliko mala, imamo preko 3,000 članaka a ne bi me iznenadilo da do kraja godine imamo blizu 5,000. Dobro je da si pisao nekim printanim medijama.. mi za sada trebamo do nove godine da standardiziramo wikipediju, pravila, izgled, dopunimo najvažnije članke, izbacimo gluposti i nacionalistički vandalizam, itd.. znaš, da bi imali dobar temelj od kojeg bi mogli rasti i postati "velika" wikipedija (recimo 10,000 članaka).

Također, evo pišem članak o Husein-kapetanu na engleskoj wikipediji.. vjerovatno će biti na početnoj stranici engleske wikipedije za jedno-dvije sedmice.. vidit će ga par miliona ljudi. Međutim, nemam ni jednu sliku Husein-kapetana.. znaš li ima li kakav kip ili slika njegova u Sarajevu? Asim Led 20:56, 3 septembar 2005 (CEST)

U Sarajevu nema nikakvog spomenika Husein-kapetanu, nazalost. Koliko se sjecam jedino su bile postanske markice sa njegovim likom. Emir Arven 21:02, 3 septembar 2005 (CEST)

Prijedlozi za logo

Šta vi mislite o logu za bosansku wikipediju? Da li nam je potreban? Imateli svoj prijedlog? Moji prijedlozi su navedeni dole. Ako se ova tema nekada bude pokretala eto nekih mojih vizija.

Prvi prijedlog

Datoteka:Bos logo.png Drugi prijedlog

Meni se najviše sviđa ovaj drugi prijedlog. Međutim, nisam primijetio da ostale wikipedije imaju vlastiti logo, pa ne znam kako bi to bilo prihvaćeno od strane ostalih wikipedija. Najbolje je pričekati da se svi članovi naše wikipedije izjasne po ovom pitanju. Kal-El 12:50 04. septembar 2005. godine (CET)

Vidio sam na hr wiki. Oni imaju kockice. Ali "logo" nije neophodan. Mislio sam ako se nekada bude pravio ljepsi dizajn prve stranice Wikipedije, da se razmisli o nekom simbolu koji ce biti prepoznatljiva za Bosnu.Emir Arven 14:20, 4 septembar 2005 (CEST)

Nepoznata tema

Emire, I ja sam imao priliku osjetiti na vlastitoj koži vandalizam tog Mir_Harvena, ali bih Te molio da malo suspregneš emocije i zaustaviš šovinističke kvalifikacije prije nego Ti izlete iz usta. Ti si, ako se ne varam, administrator, i nemaš pravo biti neciviliziran. Vandala ima svugdje, ali ovako izgovarati tu sintagmu prelazi granicu uljudnosti. Ti si poopćio stvar i učinio da Tvoj iskaz postane etiketa cijeloj jednoj nacijiji. Naciji čiji je jedan pripadnik Džauhar ben Abdallah al-Saqlabi(Cavtat 911-Kairo 992.) koji utemeljuje Kairo i 970. godine džamiju, najglasovitiju u svijetu, gdje zasjeda vrhovno islamsko teologijsko tijelo - [[al-Azhar](Najblistavija). Ako Te drugi Hrvati ne navode na pomisao kako se u njihovom slučaju, ne radi o vandalskom narodu, ali ratničkom svakako, onda učini nešto sa sobom. --213.49.116.157 19:11, 4 septembar 2005 (CEST)Mitras

Ja stvarno je znam o čemu pričaš. A samo bih te savjetovao da na talk stranicama kada želiš postaviti pitanje, napišeš prethodno naslov koji asocira na temu o kojoj želiš da pričaš. Da daš kratak uvod i postaviš pitanje. Što se tiče vandalizma, ova wikipedija je bila pod strahovitim vandalističkim napadima kako Srba, tako i Hrvata (naravno ne radi se o cijelom narodu, nego vandalima iz toga naroda), kojima je cilj bio da sabotiraju rad bosanske Wikipedije. Što se tiče Hrvata, lično sam napisao nekoliko članaka o Hrvatima, među kojima su Blaž Kraljević, Paradžik, HOS koji nisu okaljali obraz u ratu. Pozdrav.Emir Arven 11:34, 5 septembar 2005 (CEST)

U jednom pismu, s povodom, stanovitom Mir_Harvena upotrijebio si izraz "opet ovi vandalski Hrvati", a to se ne može i ne treba reći kao što se ne treba reći ni "ovi lopovski Novoseljani", zato što ima u Novom selu lopova. Već i sami Vandali upitni su zbog tog rimskog izraza, jer su osvojivši neku novu teritoriju zavodili svoj čuveni Rimski mir (Pax Romana). Evo poslat ću Ti to s tog mjesta. Što se tiče uporabe bosanskog jezika, ja mislim da također govorim i pišem bosanskim jezikom, jer struktura mojeg jezika je istovjetna, a to što ja upotrebljavam i ortografiju koja je djelimise etimologijska, to je također dio bosanskog naslijeđa, a ja se zalažem da kompletno bosansko jezično naslijeđe bude inkorporirano u temelj suvremenog književnog i narodnog bosanskog jezika, dok stanovita nastojanja idu putem brisanja iz kolektivnog pamćenja onaj dio koji nije trenutno podoban. Uz ovo želim dodati da još nije ustanovljen književno-jezični standard bosanskog jezika. Isakovićev Rječnik i posljednja Gramatika Bosanskog jezika su svakako i bit će nezaobilazna djela, ali za standardizaciju treba još posla i vremena. Po mom shvaćanju bosanski jezik ima, nakon tortura koje je preživio, šansu da izbjegne hrvatski puritanizam, koji uškopljuje hrvatski jezik, i srpsku dezorijentaciju, jer njihovi lingvisti čisteći ubijajući hrvatski i bosanski i bježeći o njihovih vrijednosti upali su ravno u jezik onih s kojima vode boj već šest stoljeća. Kad bi se sve riječi turskog podrijetla izbrisale iz suvremenog srpskog jezika , komunikacija među Srbima, a Bogami i Hrvatima i Bošnjacima, bila bi totalno onemogućena. Otkud to znam, znam jer posjedujem, među inima i nekoliko rječnika turskog jezika, latiničkog pisma, pa vidim na tisuće riječi u njima koje prepoznajem kao svoje, a ondje opet moj prijatelj, alžirski lingvist Safian Gherbi i prevoditelj i znalac desetine jezika, među kojima i nekih mrtvih, pokazuje mi da više od pola tih istih riječi jesu arapskog podrijetla, te da ni Židovi nikad ne bi uspjeli pročitati Izaijine knjige u tzv. Kumranskim rukopisima bez pomoći Arapa i arapskog jezika, jer oni pišu samo konsonante, a zaboravili su riječi, ali nisu Arapi. No, već sam pretjerao. Nadam se da smo se razumjeli. --Mitras 21:54, 9 septembar 2005 (CEST)Mitras

Mislim da si me pogrešno citirao, jer ja ne smatram da su Hrvati vandali, nego sam vjerovatno rekao "hrvatski vandali" što se odnosi na vandale iz hrvatskog naroda, isto kao što se kaže "srpski nacinalisti", a ne kako ti kažeš "vandalski Hrvati". Dakle ponavljam, da si me vjerovatno pogrešno citirao. Također talk stranice nisu stranice za članke, a ponekad se vandalima mora prići na način kako oni to razumiju.Emir Arven 22:19, 9 septembar 2005 (CEST)

Zdravo Emire

Zdravo Emire. Ja bih te pito zasto meni saljes upozorenja i govoris da vandaliziram. Ako mislis na clanak Bosnjaci, pa samo sam napisao da ima i Bosnjaka drugih vjera jer ja sam pravoslavne vjere a izjasnjavam se Bosnjakom i totalno sam isto kao i drugi Bosnjaci a gdje se molim mislim da je moja stvar. Smatram da je izvrsena agresija na Bosnu i Hercegovinu i da je nas narod jako patio smatram sebe Bosnjakom u svemu i uopste nevolim Srbiju u Hrvatsku ili njihove kroz agresiju stvorene entitete i take stvari. Zelim nezavisnu i jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu i svaku promjenu koju radim kao na historiji Bosne i Hercegovine je kada mislim da je pogresno napisana znaci da nema naroda, jezika i tih stvari kada ima. Nadam se da me neces vise iskljucivat ili upozorivat i stalno vracat nazad moje promjene. Pozdravljam te puno.

Moja sugestija je išla u pravcu da izmjene koje se vrše, a da pri tome se izbrišu prethodni dijelovi teksta, moraju barem da imaju objašenje. To znači da se na talk stranici određenog članka navede, zašto je nešto izbrisano, a zašto je nešto dodano. Pozdrav.Emir Arven 14:12, 6 septembar 2005 (CEST)

Nisam znao odsada kada neki clanak promjenim napisati zbog cega.

Poruka usera: Mitras

Emire, gdje su nestale moje replike na Tvoje navode u pet točaka?--Mitras 18:23, 11 septembar 2005 (CEST)Mitras.

Nije lijepo da se pitanja postavljaju na stranicu korisnika, nego na talk stranicu. Stranica korisnika je lična stranica i pisanje po njoj od strane drugog usera, se smatra vandalizmom.

Što se tiče tvog pitanja, nemam pojma gdje su "nestali" tvoji odgovori? Simptomatično je da u svemu vidiš ugroženost i zavjeru Hrvat? Svaka stranica ima "historiju" na kojoj se nalaze sve verzije i promjene određene stranice. Možda nisi snimio stranicu ili se pritisnuo pogrešno dugme.Emir Arven 18:51, 11 septembar 2005 (CEST)